Gajenje tikvica sve popularnije i kod nas?

U svijetu tikvice se uzgajaju na 650.000 ha, sa ubiranjem godišnje više od 7,5 miliona tona, uz prosječan prinos oko 12 t/ha. U Evropi se najviše uzgajaju u Rumuniji, a najviše prinose ima Italija. Mladi plodovi tikvice (Cucurbita pepo L.) koriste se za pripremu raznovrsnih jela, a zreli za džemove, marmelade i slično. Plod je niske kalorične vrijednosti, ali i visokog sadržaja pektina, zbog čega se u ishrani koristi kao dijetalna namirnica. Sadrži dosta kalijuma, fosfora i gvožđa, zbog čega je posebno cijenjena u ishrani bubrežnih bolesnika.

Jedna biljka može da donese od 15 do 20 plodova, a za solidan prinos ključna je pravilna njega, zalivanje i prihrana.  

Izbor hibrida i sorti

Najviše korišteni sortimenti tikvica su kora f1 (Cora F1), elit F1 (Elite F1), sofija F1 (Sofia F1) - vrlo rani hibrid cilindričnog oblika, za gajenje u zaštićenim prostorima i na otvorenom. Tu su i standardne sorte kao što je beogradska - vegetacije 55 do 65 dana, kokozela (Cocozelle) - vegetacije 50 do 55 dana, jantka - vegetacije oko 60 dana, carigradska, ambasador, dijamant - za ranu proizvodnju, tarmino - za otvoren prostor, president - za drugu sjetvu, romaneska za srednje - kasnu proizvodnju, tonda kijara di nica (Tonda chiara di Nizza), rana i kompaktna sorta, diplomac, te zina F1 (ekstra rani hibrid, pristiže oko 45 dana od sjetve), arena F1 i falkon F1 (rani hibridi) i ostalo.

Tikvice se mogu kiseliti jednako kao krastavci - evo 2 načina

Koji su dobri predusjevi?

Kao izuzetno dobri predusjevi za tikvice su leguminozne biljke: grašak, boranija, soja, grah, lucerka, crvena djetelina i drugo. Predusjevi mogu biti i strna žita (pšenica, ječam, raž, tritikale, zob) te krompir.

Na istoj površini, kao i na površinama na kojima su rasle lubenice, dinje ili krastavci, usjev tikvice ne bi trebalo uzgajati najmanje tri do četiri godine.

Obrada zemljišta

Jesenje duboko oranje izvodi se na dubini 30 do 40 cm. Ukoliko se planira postrna sjetva usjeva tikvice, obrada je odmah po skidanju predusjeva na dubini 15 do 20 cm. U proljeće, čim dozvole vremenske prilike, zimske brazde se zatvaraju tanjiranjem ili najbolje drljanjem, jer u tom slučaju se rizomski korovi ne usitnjavaju i ne raznose po parceli. Neposredno pred sjetvu, zemljište se priprema u jednom potezu kultivatorom, rotofrezom ili sjetvospremačem.

Prihrana u dva navrata

Pod osnovnu obradu (oranje) zemljišta unosi se 30 do 40 t/ha zgorjelog stajnjaka. Pod površinsku predsjetvenu pripremu zemljišta unosi se 400 do 500 kg/ha kompleksnog đubriva odnosa NPK 7:14:21. Tokom međuredne kultivacije zemljišta obaviti prihranu u dva navrata sa po 100 kg/ha KAN-a ili SAN-a. Ukoliko se gajenje na otvorenom izvodi preko folije, prihranu izvoditi folijarnim đubrivima (Wuxal, Kristaloni i sl.) ili pak, tokom zalivanja sistemom "kap po kap" (fertirigacija).

Najtačnije norme aktivnih materija za đubrenje određuju se na osnovu agrohemijske analize zemljišta i zato je najbolje pridržavati ih se.

Sjetva i sadnja

Tikvice se najviše gaje kao proljetni, a znatno manje kao postrni usjev. Sjetva se obavlja u drugoj polovini aprila ili početkom do sredine maja, kada se sjetveni sloj zemljišta zagrije na oko 15°C. Postrno, mogu se sijati u prvoj polovini jula.

Žbunaste sorte, koje preovladavaju, siju se na razmaku 120 do 150 x 60 do 80 cm, sa tri do četiri sjemenke u odžaku (kućici), na tri do četiri centimetara dubine. Sa prorjeđivanjem, u kućici se ostavlja po jedna biljka. Na većim površinama sjetva se obavlja sijačicama na rastojanju 120 do 150 x 30 do 60 cm. Količina sjemena iznosi oko tri kg/ha.

Za ranu proizvodnju gaje se preko rasada, u grijanim zaštićenim prostorima u saksije, kontejnere, miješanom supstratu u blokove i slično, čime dobijamo rasad za sadnju sa supstratom na korijenu. U ovom slučaju temperaturu u zaštićenom prostoru održavati na 20 do 25°C i nikako ne dozvoliti da temperatura padne ispod 17°C. Najčešće se proizvodi u saksijama ili lončićima, gdje se sije po jedna sjemenka. Sjetva se izvodi 20 do 25 dana prije rasađivanja na otvoreno polje. Rasađivanje je obično početkom maja, na rastojanju 120 do 150 x 50 do 80 cm. 

Mogu se rasađivati u zaštićenom prostoru, koji se ne grije, od 15. marta do 1. maja, uz rasađivanje u plastenicima, najčešće na razmaku 100 x 50 cm. Osim na golom zemljištu i u zaštićenim prostorima mogu se uzgajati na foliji. Da bi se što bolje iskoristio proizvodni zaštićeni prostor primjenjuje se vertikalno gajenje uz vezivo koje se spušta sa horizontalno napetih žica i privezuje uz podnožje biljke. Porastom, biljke se usmjeravaju uz vezivo.

Njega tikvica 

Prvo kultiviranje izvodi se kada je potpuno razvijen prvi stalni list, a kod rasađenih biljaka kada se prime. Istovremeno, obavlja se i prorjeđivanje. U kućici se ostavlja samo jedna najrazvijenija biljka. Kod vrstačne sjetve, ukoliko nisu korištene precizne sijačice, biljke se prorjeđuju na 60 cm jedna od druge. Naredne kultivacije zemljišta (2 do 3) izvode se dok biljke ne zauzmu veću površinu zemljišta vrežama. Prihranjivanje se obavlja kada počne zametanje plodova, dok drugo treba obaviti nakon 15 do 20 dana. Standardno prihranjivanje obavlja se sa KAN-om ili SAN-om ili folijarno (preko lista), kod gajenja tikvica na foliji.

Zalivanje je prema potrebi, s obzirom na jak korijenov sistem tikvice. Međutim, praktična zapažanja idu u prilog navodnjavanju tikvica dva do tri puta tokom vegetacije, u zavisnosti od stanja vlažnosti zemljišta. Zalivna norma iznosi 35 - 40 l/m². U uslovima nedovoljne vlažnosti zemljišta obrazuju se tanki, nerazvijeni i celulozni ("krpasti") plodovi. Sistemom "kap po kap", kod plasteničke i proizvodnje na otvorenom, uz upotrebu plastične folije, dobro reaguju na dodatu vodu u trajanju jednog do četiri sata. Jedan od razloga navodnjavanja navedenim sistemom je jednostavnost primjene, a drugi je mogućnost davanja vode u svim periodima dana.

Dopunsko oprašivanje izvodi se zbog toga što se može dogoditi da u doba cvjetanja nastane duži kišni i hladniji period, kada se insekti kao oprašivači ne pojavljuju, te ne dolazi do oplođenja ženskih cvjetova. U takvim slučajevima sa muških cvjetova pažljivo se uklone krunični listići. Zatim se cvijet otkida sa prašnicima i naslanja na ženske cvjetove kako bi polenova zrnca pala na žig tučka i dovela do oplodnje, a time i do plodonošenja biljaka.

Kada i kako ručno oprašiti tikvice?

Ovaj zahvat treba obaviti u ranim prijepodnevnim satima, čime se uvećava prinos i za 25 posto. S obzirom na stranooplodnost tikvica, potrebno je osigurati u plastenicima oprašivače, kao što su pčele ili bumbari ili primijeniti napred opisan način oprašivanja muškim cvjetovima.

Berba do tri puta sedmično

Povrtlarske tikvice dospijevaju za upotrebu kada su još zelene, odnosno kada dostignu dužinu 10 do 20 cm. Presjecanje drške obavlja se nožem ili makazama, tako da ostane dio drške ploda dužine oko dva centimetra. Berba se obavlja dva do tri puta sedmično. Prerasli plodovi gube karakteristična kulinarska svojstva. Od svake biljke ubere se prosječno 15 do 20 plodova. U zaštićenom prostoru, u zavisnosti od vremena kada se plodovi ubiru, broj ubranih se kreće od sedam do 20 po biljci. Prinos na otvorenom se kreće od 15 do 40 t/ha. U zaštićenim prostorima je i duplo veći, ali najčešće tri do šest kg po biljci.

Mlade tikvice su veoma osjetljive na mehaničke uticaje, te je neophodno pažljivo pristupiti pri berbi, pakovanju i transportu, jer oštećene brzo propadaju.

Nakon berbe plodovi se slažu poluuspravno u gajbe ili kutije. Tikvice se mogu čuvati na 10°C i uz relativnu vlažnost vazduha od 95 posto, ali ih je moguće čuvati svega sedam dana.