Folijarna prihrana utiče na povećanje prinosa i preporuča se pri intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji

Opće je poznato da na prinos i kvalitet povrća direktno utiču klimatski uslovi, sortiment i agrotehnika, ali je, kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Zlatko Vampovac, jedan od najvažnijih uslova tip, kvalitet i plodnost zemljišta. Osim toga što predstavlja podlogu za biljke, zemljište je glavni izvor vode i hranljivih materija, neophodnih za rast i razvoj biljaka. Te hranljive materije biljke usvajaju preko korijena, ali takođe i preko nadzemnih organa, prije svega listova. 

Folijarnom prihranom utičemo na povećanje prinosa

Sposobnost biljaka da usvajaju vodu i hranjiva preko lista u savremenoj proizvodnji povrća, na otvorenom i u zaštićenom prostoru, koristi se kao redovna agrotehnička mjera u ishrani biljaka. Prednost folijarne prihrane je ta što je ovu mjeru moguće izvoditi nekoliko puta u toku vegetacije. Tako direktno možemo uticati na povećanje prinosa, unapređenja kvaliteta povrća i povećanje otpornosti na bolesti i štetočine. 

Preporučuje se pri intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji

Pri intenzivnoj proizvodnji povrća, uprkos obilnom i pravilnom unošenju hranjiva u zemljište, nerijetko se pojavljuju nedostaci pojedinih elemenata, kao posljedica nemogućnosti korijena da usvaja dovoljne količine hranjiva, pa se kao rješenje tada nameće folijarna ishrana. Ona se koristi i u slučaju oštećenja ili bolesti korijena ili ukoliko postoje uslovi koji utiču na slabo usvajanje ili potpuni prestanak usvajanja hranjiva iz zemljišta (poremećen vodno-zračni režim, niska ili visoka temperatura zemljišta, nepovoljna pH vijednost, ispiranje hranjiva iz oraničnog sloja, fiksacija pojedinih hranljivih elemenata).

Može se kombinirati s drugim agrotehničkim mjerama

Vampovac naglašava da folijarna ishrana nije, niti treba biti, glavni ili jedini način ishrane biljaka. Nju treba promatrati kao dopunsku ishranu, to jest mjeru koja omogućuje brzo i efikasno djelovanje, radi korekcije ishrane biljaka. Takav način ishrane savjetuje se i u slučaju pojave oštećenja, koja su izazvana vremenskim nepogodama (kiša, grad, vjetar) ili oštećenja od bolesti i insekata, kao i fiziološka oštećenja. Može se izvesti i kombinirati sa drugim agrotehničkim mjerama, prije svih zajedno sa primjenom sredstava za zaštitu bilja. Obično se u prskalicu stavlja prvo zaštitno sredstvo, pa tek onda đubrivo. U tom slučaju, pri primjeni, đubrivo pomaže boljem usvajanju pesticida od strane biljaka i boljem efektu zaštite.