Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Didimela
  • 25.07.2019. 11:00

Didimela napada tikvenjače u svim fazama i dijelovima biljke - kako ju suzbiti

Gledano s naučne strane, s obzirom na sve okolnosti, možemo pretpostaviti da je količina padavina prošle godine stvorila toliko idealne uvjete za ovu bolest da se ona izrazito agresivno širila. Tretmani fungicidima su bili otežani zbog vremenskih uvjeta pa se postavlja pitanje koliko su temeljito proizvođači uopće i obavili zaštitu.

Foto: Depositphotos/BrillianceEye WikimediaCommons/David B. Langston
  • 1.131
  • 90
  • 0

Didymella bryoniae vrste su gljivice koje napadaju krastavac, tikvicu, dinju i lubenicu. Napadaju lišće, plodove, stabljiku - vriježe. Na listovima se pojave krupne pjege koje se brzo suše, ponekad ispucaju. Oštećenja na vriježama izgledaju poput rak rane žutosmeđe boje, jače izražene pri zemlji. Na mjestu oštećenja ponekad se pojavi ljepljivi gumozni, crveno smeđi iscjedak.

Plodove napada u svim fazama, a zaraza obično ide od vrha ploda koji se smežura, pocrni i propadne. Ako je napad jak, dolazi do pojave mjestimičnog venuća biljaka, nakon čega slijedi naglo propadanje nasada. Gljiva najčešće preživi na zaraženom biljnom materijalu, u tlu ili na sjemenu. Razvoju bolesti pogoduju umjerene temperature (20-25˚C), učestale kiše i visoka vlaga.

Štetnici i patogeni kornišona i drugih tikvenjača

U ranijim člancima smo spominjali problematiku uzgoja kornišona te njen historijat na ovim područjima. Agronomi u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu bore sa bolestima i štetočinama koje napadaju krastavac kornišon, salatni krastavac, lubenicu, dinje i tikvice. Od onih štetnika i patogena koji su više agresivni i koji se jave skoro svake vegetacije u usjevu ovih kultura, možemo izdvojiti: plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis), koprivina grinja (Tetranychus urticae) te bakterijska pjegavost (Pseudomonas).

Oprez, grinje su prisutne na krastavcima, ali i drugim poljoprivrednim kulturama!

Od ostalih bolesti koje susrećemo u uzgoju ovih kultura, a naročito kornišona možemo izdvojiti: Uzročnici polijeganja povrća (Pythium i Phytophthora vrste), Koncentrična (crna) pjegavost (Alternaria spp.), Pepelnice tikvenjača (Erysiphe spp. i Sphaerotheca spp.), Trulež (Botrytis spp.), Bijela trulež (Sclerotinia spp.), Nematode (Meloidogyne spp. i Globodera spp.), Lisne uši (Aphidae), Lisni mineri (Liriomyza spp.), Kalifornijski i duhanov trips (Thysanoptera), Bijele mušice (Trialeurodeus sp., Bemisia sp., Aleyrodes spp.) te naposljetku i Didimela (Didymella bryoniae).

Momentalni vremenski uslovi idealni za pojavu uglate pjegavosti lišća kornišona

Didymella bryoniae

Prepoznatljivi simptomi Didimele su nekrotične pjege sive do sivosmeđe boje okruglastog do nepravilnog oblika na listovima i eliptičnog oblika na vriježama i lisnim drškama. Na listovima se pjege najčešće formiraju na ivici, a manji broj na sredini lista. U okviru nekrotičnih pjega uočava se prisustvo brojnih crnih točkastih tvorevina - piknida. Kada pjege nastanu na glavnoj vriježi neposredno iznad korijena, tada dolazi do potpunog uvenuća biljke.

Zaraženi biljni ostaci su važan izvor zaraze jer u njima gljiva prezimljava u obliku piknida. U uslovima povećane vlažnosti zemljišta, iz piknida se oslobađaju piknospore koje klijaju u miceliju koja vrši infekciju. Micelija prodire u biljku kroz oštećenja ili direktno kroz epidermis. Iz micelije se poslije nekog vremena formiraju piknidi sa piknosporama koje dalje šire zarazu.

Didimela u proizvodnim 2018. i 2019.

Kako bi shvatili problematiku ove bolesti u uvodnom dijelu smo naveli neke činjenice i podatke. Zanimljivost kod ovog patogena je da on nikada u posljednih 20 godina nije pravio značajnije ekonomske štete u usjevima tikvenjača u Bosni i Hercegovini u smislu da je invazivno uništavao više desetina parcela u jednom navratu istovremeno. Svakako postoje slučajevi kada je i ova bolest, baš poput plamenjača krastavca, prouzrokovala nekrozu većine listova na biljci, kao i cijelih listova, gdje je prouzrokovala manje prinose, omela cvjetanje zbog umanjenog intenziteta fotosinteze i slično, ali to su neke pojedinačne parcele koji su na takvoj poziciji da je već bilo pretpostavljeno da će specifični mikro-klimat da prouzrokuje pojavu ove bolesti.

Prošle godine (2018.) proizvođači tikvenjača u intenzivnoj koperativnoj proizvodnji imali su niz problema zbog duge etape padavina u mjesecu junu, ponajviše u mjesecu julu, a također i dio mjeseca augusta. Ovolika količina vlage je dovela do znatno umanjenog plodonošenja, prvenstveno kod kornišona koji se beru svaki dan. Agronomi su imali težak zadatak, a to je, između ostalog, kako da pripreme dobru kondiciju biljke, kako da uopće nađu s proizvođačima pogodan tretman za folijarnu prihranu i zaštitu i kako uopće prihraniti kroz sistem za navodnjavanje usjeve kad već imamo nepoželjnu količinu vlage u zemlji, na biljci i u zraku. Takvi uvjeti su prouzrokovali pojavu navedenih bolesti, a ono što nas je posebno iznenadilo je agresivna pojava bolesti Didimela na većini parcela na kojima se uzgajao krastavac kornišon. Čak smo primijetili i da su parcele lubenice, tikvica i dinja borile se sa istim problemom.

Tko nije poštovao plodored, ove godine ima isti problem

Inače se za hemijsku mjeru borbe protiv ovog patogena preporučuju fungicidi na bazi "azoksistrobin" aktivne materije no to u ovom navratu nekad nije ostvarivalo uopće rezultate. Pokušavali smo i sa drugim aktivnim materijama, čak i sa fungicidima poput "Moltovin", koji su kombinacija dvije aktivne materije koje su dozvoljene u berbi sa kratkom karencom a to su "bakar" iz "bakar sulfata" i "cimoksanil". To su aktivne materije zastupljene u dva poznata fungicida, a to su "Cuproxat" i "Equation". Parcele su za nekoliko dana bile kao da ih je spalila kakva mašišna sa spaljivanje.  Plodonošenje je bilo znatno umanjeno, a novom cvijetnaju nije bilo ni traga. Ovakvo agresivno ponašanje Didimele na skoro svim parcelama je bila nova pojava za nas savjetodavce na terenu. Neke parcele smo, nažalost, i izgubili.

Ove godine, proizvođači koji uzgajaju kornišon na istoj parceli i koji nisu poštovali plodred, opet imaju problem sa istom. Neki od proizvođača, smatrajući da će tako uštedjeti, koristili su isti materijal za špalir mrežu, traku za navodnjavanje i ostalo, od prošle godine. Takva odluka pokazala se jako pogrešnom i već sada biljke u njihovim usjevima imaju znakove bolesti Didimela.

Gledano s naučne strane, s obzirom na sve okolnosti, možemo pretpostaviti da je količina padavina prošle godine stvorila toliko idealne uvjete za ovu bolest da se ona izrazit agresivno širila. Tretmani fungicidima su bili otežani zbog vremenskih uvjeta pa se postavlja pitanje koliko su temeljito proizvođači uopće i obavili zaštitu. Moguće jer, također, a što treba naknadno ispitivati u fitopatološkim laboratorijama, da je ova bolest prošla kroz proces stvaranja novog njenog varijateta. Taj novi varijatet se naziva "forma specialis". Tada se bolest specijalizira za jednu sortu, hibrid, areal, tip zemljišta u kojem se uzgaja kultura i slično. To bi nam dodatno pojasnilo zašto su fungicidi na bazi aktivnih mateirja koju su inače bili efikasni, bili bez rezultata nakon tretmana.

U nadolazećoj 2019. već se uspješnije borimo s ovom bolešću jer smo preporučili proizvođačima tikvenjača u Bosni i Hercegovini da obavezno koriste nov repromaterijal, da obavezno poštuju plodored i koriste sve druge prevetivne mjere koje ćemo dodatno pojasniti. Ukoliko vremenski uvjeti opet doznače dužu etapu padavina i u ovoj sezoni, neizvjesno je kakav ćemo ishod na kraju sezone dobiti, gledano u profitabilnom smislu.

Mjere zaštite - preventiva je najvažnija

Uzročnici Didimela vrsta se vrlo teško suzbijaju, a u tlu dugo preživljavaju, te je zbog toga potrebno provoditi plodored, koristiti kvalitetno sjeme, a u proizvodnji presadnica poduzeti sve sanitarne mjere dezinfekcije opreme i prostora. Preventivna zaštita se uklapa u program zaštite od plamenjače. U punoj vegetaciji preporučuje se preparat Ortiva ili Quadris, maksimalno dva puta tijekom vegetacije, odnosno preparati na bazi aktivne materije "azoksitrobin".

Plodored je obavezan, a time i kupovina i nabavka novog repormaterijala, a nikako koristi repromaterijal od prošlih sezona. Parcele se ne smiju podizati u niskim podnožjima koja su podložna plavljenima. Ne preporučuju se ni kotline kao ni aluvijalna tla. Zemljište mora biti izrazito porozno i najbolja je kombincija ilovače i pijeska. Glinovita tla se nikako ne preporučuju. Najbolje bi bilo obaviti dobru dezinfekciju sjemena ili sadnog materijala.

Kod pripreme zemljišta treba obaviti duboko oranje i napraviti visoke humke. Ne preporučuje se pretjerano navodnjavanje i obavezno je kontrolisati vlagu prostim testom stiska dijela zemljišta iz humka u pesnici. Jednostavno rečeno, treba poduzeti sve da se smanji vlaga u zemljištu gdje se tikvenjače uzgajaju.

Prije svega potrebno je da struka obavi svoje i da se ispitaju pojave od prošle godine u fitopatološkim laboratorijima.


Tagovi

Mjere zaštite Didimela Gljivice Štetnici Tikvenjače Uzgoj kornišona Bolest krastavaca Bolest tikvenjača


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]