• Zaštita bilja
  • 26.09.2017. 09:00

Dezinfekcija zemljišta u plasteniku

Dezinfekcija zemljišta u plasteniku je važna mjera uništavanja štetnih organizama.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 2.721
  • 166
  • 0

Dezinfekcija zemljišta u zatvorenom prostoru podrazumijeva izlaganje zemljišta djelovanju fizičkih ili kemijskih činitelja, kako bi se uništili štetni organizmi koji se u njemu nalaze. To se prije svega odnosi na Fusarium spp., Pythium spp., Botrytis spp., Rhyzoctonia spp.,Verticilium spp., Bremia spp., Phythopthora spp., kao i nematode, puževe, vrtnog pauka (T.urticae), kalifornijske tripse (F.occidentalis), sjemena korova i tako dalje.

Prije provođenja mjera dezinfekcije, potrebno je ukloniti i uništiti preostale biljne ostatke koji sadrže veliku količinu patogena, koji se mogu razmnožiti.

Fizička dezinfekcija

Ovaj način dezinfekcije odnosi se na izlaganje zemljišta pari visoke temperature. Međutim, ovu mjeru je teško izvesti na većim površinama. Iz tog razloga se pribjegava drugim vidovima dezinfekcije.

Kemijska dezinfekcija

Ovaj način podrazumijeva primjenu kontaktnih fungicida ili fumiganata.

Kontaktni fungicidi djeluju svojim dodirom na patogene u zemljištu, odnosno na parazite u površinskom sloju.

"Primjenjuju se rasturanjem preparata po površini zemljišta, miješanjem sa zemljom, kao i zalijevanjem biljaka i zemljišta suspenzijom preparata. Najčešće korišteni fungicidi za ovu namjenu su preparati na bazi: kaptana ili rastvor propamokarb hidroklorida i fosetil-Al", kaže dipl. ing. polj. Gordana Cvetković.

Ovi preparati ne djeluju na štetne kukce i sjeme korovskih biljaka.

Fumiganti djeluju plinovitom fazom na patogene, kukce, nematode, sjeme korovskih biljaka. Primjenjuje se preparat na bazi a.m. dazomet, koja se koristi za dezinfekciju zemljišta u zatvorenom prostoru, ali i na otvorenom polju. Količina primjene preparata je od 30 g/m2 do 60 g/m2.

Fumiganti su jaki otrovi i treba biti pažljiv pri radu s njima. Plastenici, parcele ili gredice polju tretirane s dazometom, pokrivene folijom, moraju biti izolirane od ljudi i drugih usjeva. Ovaj postupak smijemo ponoviti svake tri godine.

"Za fumigaciju je važno dobro usitniti zemljište. Poželjno je da temperatura na dubini 10 cm - 20 cm bude oko 10 stupnjeva. Ukoliko je zemljište suho, treba ga navlažiti do 60%-70% vodnog kapaciteta. Potom se po zemljištu ravnomjerno nanese fumigant, isfrezira, zalije vodom i sve zajedno prekrije plastičnom folijom", objašnjava Cvetković.

Granule se aktiviraju za otprilike dva sata od kako dođu u kontakt sa vlagom. Plastenik se zatvara, a folija se drži od sedam do 35 dana, u zavisnosti od temperature. Ako je temperatura viša, plin se brže oslobađa i zemljište je ranije spremno. Nakon isteka ovog perioda, folija se uklanja, pričeka se najviše tri dana, a potom se zemljište obrađuje na dubini na kojoj je unesen preparat.

U optimalnim uvjetima salata niče za dan-dva. Ako sjeme salate ne klija ili je poniklo kržljavo, trebalo bi pričekati nekoliko dana i ponoviti test.

Foto: Julijana Kuzmić


Izvori

Poljoprivredna stručna služba Srbije


Autorica

Aleksandra Kekić

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.