Autohtoni glamočki krompir iz banke gena: "Super elita" na proljeće ide u zemlju

Započinje nova era kvaliteta i produktivnosti u proizvodnji nadaleko poznatog glamočkog krompira. U protekloj vegetacionoj sezoni prvi put su proizvedeno krtole pomoću in vitro metode. Prve količine dobijenog materijala bit će posađene na proljeće 2027. godine.

Iza ovog projekta stoje Udruženje "Glamočki krompir" i Institut za genetičke resurse Banja Luka, čiji je tim koristio četiri komercijalne sorte - Agria, Margarita, Ricarda i Desiree, a najveće oduševljenje proizvođača svakako su izazvali rezultati za autohtonu sortu.

"Preliminarni rezultati koje smo dobili nakon vađenja krompira su vrlo obećavajući. Ono što je bilo interesantno i što su nam sami poljoprivredni proizvođači potvrdili da je ovom metodom značajno dobijen veći broj krtola nego standardnom, konvencionalnom metodom koja se primjenjuje", kazala je doc. dr Mirela Kajkut Zeljković iz Instituta za genetičke resurse u Banjoj Luci za Agroklub.

Iz banke gena ponovo u proizvodnju

Posebno značajan rezultat je ponovno dobijanje glamočkog krompira koji je Institut još 2013. godine uskladištio u svojoj banci gena i čuvao u in vitro laboratoriji. Riječ je o krompiru koji je, prije desetak godina iščezao iz proizvodnje.

"Mi smo ga konzervisali, sačuvali u našoj banci gena i ponovo proizveli, na opće oduševljenje poljoprivrednih proizvođača", navela je Kajkut Zeljković.

Glamočki krompir "iz epruvete": Autohtona sorta proizvedena u in vitro laboratoriji

Dobijene su dovoljne količine koje omogućavaju nastavak proizvodnje, iako sve analize još nisu završene. Institut će nastaviti umnožavanje sadnog materijala.

"Nastavljamo dalje da proizvodimo ovom metodom sadni materijal, to će biti sadnice koje će biti zasađene u sljedećoj vegetacionoj sezoni, 2027. godine. Naravno nastavit ćemo iz godine u godinu da proizvodimo, kako bi dobili što veći broj krtola, koje će se iskoristiti za unapređenje proizvodnje."

Laboratorija Instituta prvenstveno je namijenjena očuvanju genetičkih resursa, a kolekcije obuhvataju krompir i druge biljne vrste. Početak rada na ovom istraživanju pokazao je, ističe naša sagovornica, da se sačuvani resursi mogu ponovo staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Ovakvi poduhvati, svakako zahtijevaju i finansijska sredstva.

Prema riječima Kajkut Zeljković, nakon postignutih odličnih rezultata cilj je da kroz različite projektne mogućnosti prošire kapacitete kako bi proizveli dovoljne količine krtola, ali isto tako kako bi dali podršku proizvođačima. "Sve ono što mi u nauci stvorimo kao neku novu i dodatnu vrijednost, treba da nađe svoju primjenu u praksi", dodala je naša sagovornica.

Nadaju se da će ostvareni odlični rezultati potaći investitore, lokalne zajednice, entitetske vlade, ali i državni nivo da podrže ovaj i slične projekte u budućnosti. U realizaciji ovog istraživanja, uz doc. dr Mirelu Kajkut Zeljković, učestvovali su i ma. Sonja Umićević i dipl. inž. David Ducanović.

Prva sadnja i umnožavanje

Predsjednik Udruženja "Glamočki krompir" Siniša Šolak ističe da će proizvedene krtole na proljeće biti posađene na odabranim parcelama, u kontrolisanim uslovima, uz navodnjavanje. Drugi dio bit će zasađen na parcelama na kojima proizvođači inače uzgajaju krompir, kako bi se uporedili rezultati u različitim uslovima.

On je pojasnio da dostavljeni materijal pripada osnovnoj kategoriji sjemenskog krompira prve generacije, koje nosi oznaku 'super elita'. Nakon sadnje i razmnožavanja, dobijeni materijal moći će se svrstati u 'elitu', u skladu s propisanim kriterijima.

"Cilj je da se iz toga proizvede veći broj krtola. Ako jedno sjeme da deset krtola, a tih deset narednih deset, onda je to na manjoj površini veća produktivnost. Ako jedna da jednu ili dvije, to bi značilo da se vrtimo u krug", pojasnio je Šolak.

Dugoročni cilj projekta je da proizvođači dobiju kvalitetan i provjeren sjemenski materijal, uz mogućnost uvida u rezultate analiza njegovog sastava i kvaliteta. Time bi se stvorili bolji uslovi za stabilniju i produktivniju proizvodnju krompira po kojem je Glamoč prepoznatljiv.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor