Zreli, stručni i neophodni: Kako struka vidi Agroklub?

Od prvih tekstova i informativnih crtica do vodećeg regionalnog poljoprivrednog servisa, dug je put koji je Agroklub prešao, neprekidno slušajući i prenoseći glas poljoprivrednika, struke i institucija.

Povodom punih 18. godina rada, s eminentnim profesorima, stručnjacima i agronomima iz prakse razgovarali smo o tome koliko je digitalna revolucija promijenila domaći agrar, komuniciramo li danas transparentnije te kako vide ulogu Agrokluba u sektoru, a pitali smo ih i za sugestije - čemu bismo se trebali posvetiti u godini pred nama.

Dokazana zrelost i zamjena za savjetodavne službe

Ulazak u punoljetstvo potvrda je kontinuiteta koji je na našim prostorima rijetkost. Da je Agroklub postao nezaobilazna karika bh. agrara, potvrđuje prof. dr. Hamdija Čivić s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ističući da je portal preuzeo ulogu koja u Bosni i Hercegovini godinama nedostaje.

"Sada ste već zreli i ozbiljniji, iako ste i do sada bili na nivo zadatka. Kod nas nažalost nikada nismo institucionalno razvili savjetodavne službe kao druge države, kako bi farmeri dobili stručna mišljenja. Agroklub je u jednu ruku i to u Bosni i Hercegovini, zato moja pohvala u ime struke. Svako ko u ovakvim okolnostima radi i doprinosi u pozitivnom smislu, vrijedan je pažnje", ističe profofesor Čivić, dodajući da i sam vrlo rado prati i čita naš sadržaj, a nerijetko je ovaj profesor s Katedre za agrohemiju i ishranu biljaka i naš sagovornik u rubrici ratarstvo.

Od faks aparata do "pametnih" njiva

Razvoj interneta iz korijena je izmijenio i komunikaciju o agraru, koja se preselila na mrežu, obrada podataka postala je brža, a informacije dostupnije nego ikada prije. Agronom Petar Ninić, stručnjak iz oblasti agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik, slikovito opisuje ovu transformaciju: "Odličan pokazatelj napretka je taj da više niko ne koristi faks. Međutim, važno je naglasiti kako je ovo generacijsko pitanje, naročito iz aspekta proizvođača, koji još uvijek 'kaskaju' kod primjene određenih savremenih tehnologija "

Digitalizacija nije promijenila samo rad na terenu, već i odnos prema sigurnosti hrane. Dr. sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, naglašava da je internet omogućio brzu reakciju u kriznim situacijama.

"Zahvaljujući internetu, omogućena je brza razmjena informacija o rizicima porijeklom iz hrane kroz evropske i globalne sisteme brzog uzbunjivanja, kao što su EU RASFF i INFOSAN. Na taj način razmjenjuju se informacije koje su nužne za brzu identifikaciju, povlačenje i opoziv hrane koja predstavlja rizik za zdravlje potrošača", dodaje Tanković.

Olakšan je i pristup administraciji, napominje prof. dr. sc. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

"Poljoprivrednici, naravno oni koji imaju kakva-takva znanja o korištenju digitalnih tehnologija, sada imaju brži pristup ili komunikaciju sa državnom upravom u cilju ostvarivanja novčanih podrški, sa stručnim institucijama, korištenju meteo-podataka i saradnju sa savjetodavnom službom u poljoprivredi", ističe Ivanković, dodajuću da je nažalost riječ o službi koja je rascjepkana bez jasnog nositelja, izvršitelja i nadzornog tijela.

Probleme vidimo jasnije, ali i rješenja

Pitanje koje se često nameće je i komuniciramo li sada transparentnije ili su problemi u poljoprivredi samo postali vidljiviji? Sagovornici se slažu da jedno bez drugog ne ide. Doc. dr. Ćerima Zahirović Sinanović, asistentica s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu ističe da je komunikacija postala direktnija.

"Informacije mnogo lakše dolaze do proizvođača, institucija i javnosti, ali je istovremeno postalo mnogo vidljivije i sa kojim se problemima i izazovima poljoprivredni proizvođači suočavaju. Internet je omogućio da se o tim problemima više govori, da se razmjenjuju iskustva i da se potrebe proizvođača brže prenesu do nadležnih institucija", kaže Zahirović Sinanović.

Bez otvorene komunikacije nema ni sigurnog stola, poručuje direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, ističući da bez transparentne, pravovremene, tačne i jasne komunikacije, "ni najstroži higijenski standardi niti najsavremeniji laboratorijski testovi ne mogu spriječiti moguće zdravstvene i ekonomsku krize. Danas, u odnosu na razdoblje prije 10 ili 20 godina, komuniciramo više i transparentnije, pa se samim tim bolje vide izazovi i problemi, što je preduvjet za iznalaženje rješenja i konkretne odgovore na te izazove i probleme", napominje Tanković.

Što bolje i brže komuniciramo vidimo jasnije slike problema, ali i rješenja, kaže direktor FAZ-a iz Mostara, navodeći kako danas svi putem medija vide probleme u poljoprivredi, za koje su zabrinuti svi potrošači, jer se radi o esencijalnim (svakodnevnim) potrebama.

"Sve više se kroz društvene mreže oglašavaju poljoprivrednici, sve više se, naročito u krizama, nameće pitanje prehrambene suverenosti države. Svi ekološki incidenti danas brzo postaju regionalna, ali možda i globalna vijest, što je prije samo 20-tak godina bilo skoro nezamislivo", kaže Ivanković.

A, nasuprot proizvođača, dodaje, stoje jasni zahtjevi potrošača, koji sve više traže informacije, o uzgoju, primijenjenim tehnologijama, projeklu proizvoda i drugo. Smatra da je transparentnost u sektoru poljoprivrede zahvaljujući internetu povećana nekoliko puta.

Samo mi u Agroklubu (18) znamo ko ostavlja više šljiva za pekmez nego za rakiju

Agronom Ninić, navodi kako je primijetno da su zemlje regiona, poput Hrvatske i Srbije, razvijenije te puno otvorenije diskutuju oko izazova u agraru, pri čemu je evidentan napredak u iznošenju kritičke misli. "Bosna i Hercegovina još uvijek nije postigla taj nivo, ali je razvojni momenat evidentan. Istovremeno, zahvaljujući savremenom plasiranju informacija, manje-više, sve je dostupno za one koji žele i znaju pronaći informacije", zaključuje.

"Ambasador domaće proizvodnje i čuvar struke"

Govoreći o ulozi Agrokluba tokom proteklih 18 godina, naši sagovornici ne štede riječi pohvale za kontinuitet i dokazanu relevantnost na regionalnom tržištu.

"Prvo to je veliki uspjeh biti i o(p)stati na tržištu punih 18 godina i ja vam iskreno čestitam. Redovno čitam sve napisano, a posebno neke autore te mi je drago da ste svoje djelovanje proširili u Bosnu i Hercegovinu", kaže prof. dr Ivanković, ocjenjujući kako je Agroklub dostigao nivo stručnosti u pregledu stanja, problema i savjeta za poljoprivrednike, koji se mogu rijetko naći u drugim zemljama. On sam, kako dodaje, najviše čita analize tržišta, mjere agrarne i ruralne politike, savjete za poljoprivrednike ali i za potrošače.

Uz čestitke za 18 godina profesionalnog, odgovornog i predanog rada na promociji značaja poljoprivrede i proizvodnje hrane, iz Agencije za sigurnost hrane BiH, zahvaljuju i na profesionalnoj saradnji. "Zahvaljujemo Vam na tome što kontinuirano informirate javnost o značajnim temama iz područja sigurnosti hrane i nadamo se da ćemo u predstojećem razdoblju našu saradnju kontinuirano razvijati", istakao je direktor Tanković.

Agronom Ninić je decidan u svojoj ocjeni: "Agroklub najznačajniji agrarni medij u regionu, bez ozbiljnije konkurencije. Potvrda za to je, prije svega, kontinuitet u izvještavanju", kaže i navodi kako su mnogi ‘pokušali’ biti u agraru, a znamo kako su prošli "u fazonu ‘Prohujalo s vihorom’. Nadalje, Agroklub je relevantan. U smislu da bira ko može pisati/izvještavati/iznositi mišljenje ili komentar na određenu temu i/ili situaciju. To je u agraru veoma bitno", dodaje istaknuvši da je naš medij od izuzetnog značaja za agrobiznis, jer, proizvođači sve više traže složenije sisteme, koji su u mogućnosti pružiti širi spektar usluga, nego neke dobavljače pojedinačnih servisa.

Smatra i da ljudima treba 'multitasking' usluga, što Agroklub zaista i jeste. I za doc. dr Zahirović Sinanović, on ima i važnu društvenu misiju: "Smatram da Agroklub ima značajnu ulogu u predstavljanju i promociji naše poljoprivrede i ruralnih područja, te na neki način predstavlja ambasadora domaće proizvodnje i ljudi koji žive i rade na selu."

Stvarne priče i ostanak na selu

Punoljetstvo donosi i novu odgovornost, a struka ima jasne preporuke za pravce u kojima bi se portal trebao razvijati.

Dr. sci. Sanin Tanković vidi ulogu Agrokluba u sprečavanju prehrambenih mitova i dezinformacija koje mogu nanijeti štetu proizvođačima i stvoriti nepotrebnu paniku među potrošačima.

"Agroklub se već dokazao kao pouzdan izvor informacija, što je u sektoru poljoprivrede i sigurnosti hrane od neprocjenjive važnosti. Smatramo kako bi, uz podršku relevantnih institucija, portali specijalizirani za teme iz područja poljoprivrednog i prehrambenog sektora mogli imati još snažniju ulogu u jačanju komunikacije usmjerene ka prevenciji prehrambenih mitova i dezinformacija", savjetuje Tanković.

Prof. dr. sc. Marko Ivanković naglašava potrebu za otvaranjem tema o opstanku mladih porodica u ruralnim područjima, jer je to pitanje puno šire od same poljoprivrede. Još jedan savjet je podizanje svijesti o zadrugarstvu u poljoprivredi i ruralnom razvoju. "U Republici Hrvatskoj sada ima proizvođačke organizacije, ali mi u BiH još nemamo. Tu treba raditi paralelno na podizanju svijesti o potrebi povezivanja malih OPG u zadrugu i raditi na novom Zakonu o poljoprivrednim zadrugama za sve zemlje bivše države", zaključuje.

Agronom Petar Ninić apeluje na nastavak promocije mladih poljoprivrednika koji žive od svog rada. "Uz sve što radite odlično, samo bih ‘pojačao’ priče o mladim poljoprivrednicima. Ali onim koji su, kao i vi, relevantni. Ne onima koji o poljoprivredi pričaju sa asfalta i ‘osmišljavaju’ nekakve razvojne planove i slične projekte, koji su sami sebi svrha."

Doc. dr. Ćerima Zahirović Sinanović savjetuje još snažnije približavanje informacija o javnim pozivima i podsticajima proizvođačima kojima su ti podaci često nedovoljno jasni.

Nakon 18 godina, Agroklub ulazi u novu fazu - zreliji, iskusniji, ali s istom misijom - biti pouzdan oslonac svakom čovjeku koji živi od zemlje i za zemlju.

Hvala vam na povjerenju tokom svih ovih godina!

^{*Naslovna fotografija: Martina K. Anterlj/Petar Ninić/Sajam Šljive/Selma Mujić}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor