Svake se godine u svijetu proda oko 50 miliona tona fosfatnog gnojiva. Veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja. A to nije jedini problem
Ko u jesen nije bacio fosfor (i kalij), vrijeme je da to napravi sada, kažu iskusni ratari. No, naučnici upozoravaju na "fosfogedon" koji bi mogao pogoditi našu planetu. Riječ je o zloupotrebi fosfora koja bi mogla rezultirati nestašicom fosfatnih gnojiva te poremetiti proizvodnju hrane na globalnom nivou.
Pretjerana upotreba ovog elementa iscrpljuje njegove zalihe te doprinosi klimatskoj krizi, piše Guardian.
Ispiranje ovih gnojiva s polja, zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulijevaju u rijeke, jezera i mora dovode do sve češćih cvjetanja algi, ali i stvaranja vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond. Također, raspadanje algi dovodi do emitiranja metana, što utječe na pojačano globalno zagrijavanje i sve veću klimatsku krizu, upozoravaju naučnici.
"Dosegnuli smo kritičnu tačku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, no sada se doista moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ne napravimo li to, suočit ćemo se s katastrofom koju smo nazvali 'fosfogedonom'", rekao je profesor Phil Haygarth sa Univerziteta Lancaster.
Svake se godine u svijetu proda oko 50 milijuna tona fosfatnog gnojiva. Veća nalazišta ovog elementa nalaze se u samo nekoliko zemalja. Najviše ga je u Maroku, Kini i Alžiru. Nasuprot tome, rezerve u SAD-u pale su na 1 posto prethodnih razina, dok se Britanija uvijek morala oslanjati na uvoz.
Proizvodnja gnojiva: Evropa je ovisila o Rusiji - kome se sada okrenuti?
Sve veći pritisak na nalazišta bi mogao već za nekoliko godina dovesti do smanjenja njegovih zaliha. Brojni se analitičari boje da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu njih, a na skok cijena bi najviše pogodio zapad. Smatra se da bi rezultat bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ovaj je element 1669. otkrio njemački naučnik Hennig Brandt, koji ga je izolirao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijeva fosfata, spoja dobivenog iz njega, a ovaj element je prisutan u našem DNA i u staničnim membranama.
Hemičar i pisac naučne fantastike Isaac Asimov još je prije 40 godina izjavio da života na Zemlji može biti sve dok ne nestane sav fosfor, a tada dolazi do takvog zastoja kojega ništa neće moći spriječiti. "Možda bismo mogli zamijeniti ugljen nuklearnom energijom, drvo plastikom, meso kvascem, a prijateljska druženja izolacijom - ali za fosfor nema zamjene."
Treba napomenuti i da je ovaj mjesec u SAD-u objavljena i knjiga The Devil's Element: Phosphorus and a World Out of Balance (u slobodnom prijevodu: Đavolji element: fosfor i svijet u neravnoteži), čiji je autor Dan Egan, a problematizira upravo ovo na što upozoravaju naučnici.
Tagovi
Autorica