Zbog mina treba pregledati čak 30% teritorija, što je područje usporedivo s veličinom Švicarske. Uklanjanje mina raspoloživim resursima trajalo bi čak 757 godina, dio je podataka koje je iznio ukrajinski agrarni novinar Iurii Mykhailov
Vrijednost uništene poljoprivredne imovine u Ukrajini iznosi 10,3 milijarde eura, što je 18% više od procijenjenog u aprilu 2023. godine. Najveća kategorija gubitaka odnosi se na oštećenu i uništenu poljomehanizaciju, koja čini 5,8 milijardi eura, odnosno 56,7% svih gubitaka.
Djelimično ili potpuno je uništeno oko 181.000 jedinica poljoprivredne mehanizacije i opreme - ovo su samo neke od brojki o kojima je govorio ukrajinski agrarni novinar Iurii Mykhailov na godišnjem sastanku upravnog odbora Evropske mreže poljoprivrednih novinara (ENAJ), nedavno održanom u mjestu Baschi, Italija.
Nadalje, procijenjena šteta nastala krađom ili uništenjem već proizvedenih poljoprivrednih proizvoda iznosi 1,9 milijardi eura, dok su gubici zbog oštećenja silosa procijenjeni na 1,8 mlrd. €. Šteta na trajnim usjevima iznosi 400 miliona eura, u stočarstvu 260 mil. €, a u akvakulturi i ribarstvu 36 mil. €.
"Osam miliona hektara poljoprivrednih površina je minirano. Tokom punog razmjera rata, Ukrajina je postala najminiranija zemlja na svijetu. Zbog mina treba pregledati čak 30% teritorija, što je područje usporedivo s veličinom Švicarske. Uklanjanje mina raspoloživim resursima trajalo bi čak 757 godina", zapanjujuće su informacije koje je iznio Mykhailov.
Rat u njegovoj zemlji traje više od dvije i po godine, od 24. februara 2022. kada su ruske trupe izvršile invaziju. Ondje je do sada poginulo stotine hiljada vojnika i civila. "Prema nekim procjenama, do 6,5 miliona ljudi, prvenstveno žena s djecom i starijih osoba, napustilo je Ukrajinu i krenulo prema Zapadnoj Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Tome treba dodati i 3 miliona onih koji su radili u inozemstvu prije rata, ali se ne žele se vratiti", navodi ovaj novinar dodajući da se broj stanovnika ondje smanjio za oko 10 miliona ljudi. Procjenjuje se da je trenutni broj stanovnika ondje oko 28 miliona.
Procijenjena šteta nanesena okolišu premašila je 60 milijardi eura, a 90 posto požara koji izbijaju zbog artiljerijske vatre, raketnih i napada dronovima, uzrokovano je vojnim djelovanjima. Emisije stakleničkih plinova procijenjene su na 78,8 miliona tona CO2, a dodatnih 24 miliona tona CO2 ispušteno je zbog povećane potrošnje goriva aviona zbog zabrane letova iznad Bjelorusije i Rusije.
Uništenje brane hidroelektrane Kahovska izazvalo je ekološku katastrofu – desalinizacija vode, rast algi i pad nivoa kisika izazvali su pomor ribe. "Rezervoar Kahovka nestao je zauvijek, a voda iz njega koristila se za navodnjavanje 584 hiljade hektara poljoprivrednih površina i za snabdijevanje pitkom vodom za 700 hiljada ljudi", upozorio je Mykhailov.
Šteta nanesena industriji i okolišu procjenjuje se na stotine milijardi eura, a Ukrajina se nada pridruživanju Evropskoj uniji i NATO-u kako bi koristila prednosti evropske ekonomije i dobila finansijska sredstva za obnovu. No, pred njom su veliki izazovi – jedan od njih je korupcija. Transparency International rangirao je Ukrajinu na 104. mjesto od 180 zemalja u indeksu korupcije za 2023. godinu, daleko iza članica EU.
"Drugi problem je različita struktura poljoprivrede. Evropska poljoprivredna politika podržava male i srednje farmere, dok kod nas postoje veliki poljoprivredni konglomerati. Strahuje se da bi naša poljoprivredna proizvodnja mogla uništiti evropske farmere zbog razlika u ekonomiji", navodi ovaj novinar te dodaje da ako njegova zemlja postane članica EU, očekuje se da će morati prihvatiti velike ustupke i prilagoditi se njenim zahtjevima.
Kaže kako je rat Ukrajince iscrpio, a oko 50% njih vjeruje da bi trebao stati, čak i uz ustupanje teritorija Rusiji.
"To je zabrinjavajući znak. Čak i ako dođe do primirja, Rusija bi mogla obnoviti agresiju u budućnosti. Ako Ukrajina ne uspije, sljedeće žrtve mogle bi biti Moldavija i Gruzija, a vojni stručnjaci vjeruju da bi Rusiji trebalo samo nekoliko dana da zauzme te zemlje", komentira on.
Ističe da je rat teško pogodio i agrarne novinare. "Mnoge novinarke napustile su zemlju, neki novinari su pozvani u vojsku, a puno je poljoprivrednih publikacija propalo ili bankrotiralo. Oglašavanje je drastično smanjeno, a većina poljoprivrednih medija prešla je na isključivo digitalno izdanje, što je dodatno opteretilo štamparije", precizira zaključivši kao se mnogi poslovni i državni predstavnici žale na nedostatak kvalificiranih radnika jer su mnogi migrirali u druge dijelove zemlje ili u inozemstvo ili su mobilizirani u vojsku.
"Taj problem također je pogodio agrar – voditelji poljoprivrednih poduzeća žale se na nedostatak operatera strojeva, mljekara, vozača i drugih radnika", zaključio je.
Njegov govor u cijelosti možete pročitati u dokumentu ispod teksta.
Foto: Shutterstock/home for heroes/Vedran Stapić
Dokumenti
Tagovi
Autorica