Zadruge: Imamo poticaje, ali i nelojalnu konkurenciju, nedovoljne kapitalne investicije

Članice Saveza zadruga u Federaciji BiH godišnje ostvare promet veći od 150 miliona KM i isplate više od 120 miliona KM poljoprivrednim proizvođačima. Oko 90 posto zadruga bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ali tu su i štedno-kreditne i zadruge koje se bave i turizmom.

Podaci su ovo s konferencije o zadrugarstvu FBiH, upriličene u Vanjskotrgovinskoj komori BiH organiziranoj s ciljem sagledavanja postojećeg stanja, te pokušaja animiranja državnog sektora da radi kao što se radi u Evropskoj uniji, a na što su se nadležni i obavezali.

"Stanje u poljoprivredi cijele BiH, pogotovo Federacije, nije zadovoljavajuće. Imamo poticaje, imamo razvoje, ali imamo i nelojalnu konkurenciju, nedovoljne kapitalne investicije i najveći problem demografije, sve nas je manje i u ruralnim i u urbanim dijelovima", rekao je Senad Ćerimović, predsjednik Saveza zadruga FBiH.

Neophodan zakon

On istakao i kako je riješen dio proizvodnje koji nesmetano izvozi u Evropsku uniju, te kako očekuju od državnih institucija da završe i ostale procese kada je riječ o izvozu robe u EU.

Na konferenciji je istaknuto i kako je potrebna temeljna transformacija zadrugarstva u skladu sa onim kakvo je u evropskim državama. Stoga je naglašena i potreba njegovog stavljanja u zakonske okvire, kako bi zadrugarstvo imalo ulogu u agraru i ruralnom razvoju FBiH.

"Želimo da se ponovo uradi operativni program razvoja zadrugarstva, da se poradi na zaštiti zadružne imovine koja je izuzetno vrijedna i da zadruge najzad počnu raditi ono što je u interesu zadrugara, a to je obezbjeđivanje sjemenskog, sadnog materijala, inputa, zaštitnih sredstava i što je najbitnije tržišta", istakao je Džubur. 

U EU postoje više od dva stoljeća

Zadruge u Evropskoj uniji imaju tradiciju koja premašuje dva stoljeća, a u nama najbližoj članici, postoje više od 150 godina, potvrdio je Nebojša Jerković, predsjednik Savjeta za unapređenje zadrugarstva Republike Hrvatske, navodeći kako su one važan privredni subjekt.

"Cijela priča oko zadruga je borba za život. Hrana je postala jedna strateška priča oko čega nema dvojbe, samo je pitanje koncepta u kojem ćete raditi i na koji način ćete se organizirati da bi ta hrana mogla biti dostatna za one za koje proizvodite", rekao je Jerković.