Pretraga tekstova
Kredit, sredstva od MMF-a ili novac koji bi se našao putem rebalansa proračuna, opcije su kojima bi se mogao sanirati dug iz prethodnih godina.
Nalozi za isplatu poticaja za poljoprivrednike svakodnevno se unose u federalni trezor, a prema planiranom ovaj je mjesec isplaćeno 7,9 milijuna KM poticaja za poljoprivredu iz programa za 2016. godinu.
Naime, kako je izvijestilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, 20. maja isplatili su 1,6 miliona KM, 25. maja su nastavljene isplate i na banke su dostavljeni nalozi za isplatu ukupno 5.099.416,67 KM, a jučer je uplaćeno dodatnih 2.861.536,94 KM.
Program za isplatu poticaja u ovoj godini, kako doznaje Dnevni avaz, težak je 65,8 milijuna KM. Od toga, 10,3 milijuna KM bit će isplaćeno za biljnu proizvodnju, 50 milijuna KM za animalnu proizvodnju, 3,4 milijuna za ostale vrste podrški poput proizvodnje orijentirane izvozu.
No, najveći problem ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Šemsudinu Dediću predstavlja dug naslijeđen iz prethodnog saziva Vlade - zbog kojeg poljoprivrednici i prosvjeduju na graničnom prijelazu Izačić, a koji sada iznosi oko 25 miliona KM.
Ministarstvo stoga priprema materijal za tematsku sjednicu Vlade FBiH na kojoj se trebaju naći modaliteti za potpuno saniranje duga. Opcija su kreditno zaduženje, sredstva od MMF-a ili novac koji bi se našao putem rebalansa proračuna.
Dnevni avaz je došao do spiska poljoprivrednih proizvođača kojima su za prošlu godinu odobrene novčane podrške. Prema njima, na području Federacije odobreni su poticaji za ukupno 82.507 poljoprivrednika i pravnih subjekata.
Najviše ih je iz Unsko-sanske županije, 25.264. Na drugom mjestu je Tuzlanska sa 19.577 proizvođača, a na trećem Srednjobosanska županija, s 13.791 poljoprivrednika kojem su odobreni poticaji.
U Zeničko-dobojskoj županiji poticaji su odobreni za 9.849 poljoprivrednika, a u Hercegbosanskoj za 9.151. Posavska županija dobila je poticaje za 2.037 poljoprivrednika, Županija Sarajevo za ukupno 1.522, Zapadnohercegovačka za 650 poljoprivrednih proizvođača, a Hercegovačko-neretvanska za njih 670. Najmanje ih ima Bosanskopodrinjska županija, ukupno 77 poljoprivrednika.
Foto: fmpvs.gov.ba
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.