Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prekomjeran uvoz
  • 20.06.2022. 12:00

Za četiri mjeseca uvozna voda koštala više od polovine godišnjeg poticaja agraru

BiH je u prva četiri mjeseca ove godine uvezla vodu u vrijednosti od skoro 60 miliona KM. Stiže i iz pustinje!

Foto: Depositphotos/lunamerina
  • 140
  • 95
  • 0

"Bacanje para" ili stvarna potreba pitanje koje se svake godine ponavlja kada je u pitanju uvoz flaširane vode u BiH. Ne tako davno pisali smo o tome, je li to stvarno potreba ili apsurd trošiti milione KM na uvoz flaširane vode. Četiri mjeseca kasnije, ista priča. Prema izvještaju Vanjskotrgovinske komore BiH, u prva četiri mjeseca ove godine uvezli smo vodu, što se odnosi i na gaziranu, u ukupnoj vrijednosti od 57,9 miliona KM.

Poređenja radi, to je vrijednost od skoro 54 posto ukupnog poljoprivrednog poticaja entiteta FBiH i 82 posto budžeta RS-a za poticaj poljoprivrede.

Uvozimo vodu iz pustinje

BiH se smatra zemljom s izuzetno visokim stepenom bogatstva prirodnom izvorskom vodom. Veliki broj zemalja širom svijeta na tome nam može pozavidjeti. Umjesto iskorištavanja prirodnog mineralnog resursa za razvoj domaće ekonomije, u praktičnom smislu i slivanja "izvoznih miliona" u domaći budžet, situacija je potpuno drugačija i nonsens je najblaži pojam koji to opisuje.

Širom države postoji na hiljade registrovanih i neregistrovanih izvora prirodne, higijenski i mikrobiološki ispravne vode, a u periodu januar - april ove godine uvezena je voda čak iz pustinjskih zemalja poput Saudijske Arabije. Prva tri mjesta zauzimaju Srbija (20,9 miliona KM), Hrvatska (11,7 miliona KM) i Slovenija (9,6 miliona KM). Nije teško zaključiti, da nije riječ o potrebi već trgovinskim i političkim lobijima i interesnim grupama.

Kako opstaju domaće punionice?

Domaće punionice dobro i opstaju s kakvim se problemima susreću. Prvo nepotreban prekomjeran uvoz, zatim borba za mjesta na policama trgovačkih lanaca i na kraju mentalitet potrošača. Nevjerovatno je, da je danas, u ekstremnim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica litar domaćeg mlijeka jeftiniji od jednog litra flaširane prirodne vode koja je prešla stotine kilometara do polica marketa u BiH.

Dio odgovornosti snose i sami građani, jako mali broj ljudi razmišlja pri kupovini je li riječ o domaćem proizvodu, vodi ili bilo šta drugo, jer cijena je ta koja prvenstveno diktira izbor.

Dodatni problem

Kada se potroši skoro 60 miliona KM za uvoz flaširane vode osim finansijskog aspekta koji trpi štetu dešava se i druga negativna nus pojava. Pitanje je gdje završe milioni plastičnih PVC boca nakon korištenja. Odgovor stigne uvijek poslije većih obilnijih padavina i nadolaska vodotokova rijeka koje nose odbačene ambalaže. Tek tada isplivaju svi štetni efekti.

Pitanje je može li se situacija promijeniti? Naravno, tu ne treba puno pameti, niti posla, jednostavno je iskoristiti sve alate i carinske kvote i donekle na taj način smanjiti uvoz i direktnu štetu. Međutim, to je lakši i jednostavniji dio, puno teži je onaj koji zahtjeva donošenje određenih odluka nadležnih ministarstava koja evidentno nemaju, i ne pokazuju volju niti želju da riješe štetni lobij interesnih skupina, trgovaca, političara, prijevoznika i drugih.


Tagovi

Voda Uvoz vode Prekomjeran uvoz Poticaj Prirodni izvor


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

24

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 13

Katastrofu, propast ćemo! 54,2%

Glasova: 7

Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%

Glasova: 2

Sve će biti isto 8,3%

Glasova: 2

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%

Pregled ankete

Pregled ankete