WWF upozorava da bacanje hrane uništava nas i našu planetu

Prema posljednjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planete, trenutni sistem proizvodnje hrane globalno koristi čak 40% nastanjive površine Zemlje, odgovoran je za više od četvrtine emisije ugljikova dioksida, troši 70% raspoložive slatke vode, te predstavlja glavni uzrok gubitka prirodnih staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta.

Vrijeme blagdana je vrijeme odgovornosti

"Naša planeta jednostavno ne može pratiti tempo kojim trošimo njegove resurse", upozorava Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije. Dodaje i kako su paradoksi današnjice bolno očiti:

"Polovina čovječanstva bori se s pretilošću, dok druga polovina gladuje. Istovremeno, bacamo više od trećine proizvedene hrane, a žalimo se na njenu cijenu. Sami stvaramo ove apsurde i sami ih moramo riješiti".

Blagdani, iako simboli zajedništva i tradicije, često znače pretjeranu potrošnju, posebno hrane. WWF apelira na građane da razmisle o količini hrane koju kupuju, pripremaju i bacaju. Svaki komad hrane koji završava u otpadu nije samo finansijski, već i gubitak resursa koji su bili potrebni za njenu proizvodnju.

"Poštujmo blagdansku tradiciju, ali imajmo na umu da se obilje često pretvori u teret za nas same, ali i za našu planetu", naglašava Kalauz.

Održivost je moguća i nužna

WWF ističe da je moguće proizvesti dovoljno hrane i istovremeno očuvati prirodu, ali samo uz promjenu pristupa: korištenjem održivih poljoprivrednih praksi, ravnomjernim unošenjem biljnih i životinjskih namirnica u prehranu, te odgovornim upravljanjem ribljim fondovima i akvakulturom.

Mali vrtlari s velikim porukama: Sadili salatu, učili o kompostu i zasadili drvo

Smanjenjem otpada od hrane možemo napraviti razliku jer Zemlji dajemo dodatnih 13 dana godišnje za obnovu prirodnih resursa. Ujedno bismo smanjili emisiju metana iz odlagališta otpada i doprinijeli pravednijoj raspodjeli hrane na globalnom nivou.

Očuvanje planete ne počinje velikim kampanjama nego s tanjirom ispred nas.