Uprkos zabrani, poljoprivrednici i dalje pale strništa: Jesu li kazne preblage?

Uprkos zakonskoj zabrani pojedini poljoprivredni proizvođači i dalje spaljuju strništa. Spaljivanje žetvenih ostataka najlošiji je mogući odabir, upozoravaju stručnjaci, pojašnjavajući da se time ugrožava mikroflora i fauna u dijelu oraničnog sloja te se na taj način gubi potencijalna organska masa (5 do 7 tona organske mase po hektaru).

"Paljenjem strništa se stvaraju visoke temperature, koje ubijaju i uništavaju korisne mikroorganizme u zemljištu. U ovom slučaju stradaju i kišne gliste koje su veoma bitne za stvaranje humusa", ističu iz Savjetodavne službe FBiH.

Jesu li kazne premale?

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu u Posavskom kantonu, zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva. Istim zakonom predviđene su kaznene odredbe i to: novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj pojedinac (fizička osoba) ukoliko obavljaju spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva na poljoprivrednom zemljištu.

Osim toga, ovakvi postupci imaju i niz nepoželjnih posljedica kao što su: ugrožavanje ljudskih života i imovine, uništavanje mikroflore i faune, ugrožavanje divljači, zagađenje okoliša dimom i sl.

U Cazinu izgorjeli traktor i prikolica, u Orašju primijećena osoba kako pali više strnjaka

Podsjetimo, samo na području Orašja tokom jučerašnjeg dana zabilježe su tri intervencije vatrogasaca na gašenju požara, u naseljima Matići, Tolisa i Vidovice gorio je strnjak. Na ovoj posljednjoj lokaciji vatrogasci su primijetili osobu kako pali više strnjaka na njivama, o čemu su obavijestili PU Orašje.

Preporuke poljoprivrednicima

Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je zaoravanje biljnih ostataka, odnosno da obave prašenje strništa. Najčešći korovi u strništima su Ambrosia artemisiifolia - ambrozija, Abutilon theophrasti - teofrastov mračnjak, Sorghum halepense – divlji sirak, Chenopodium album – bijela loboda, Amaranthus retroflexus – oštrodlakavi šćir, Convolvulus arvensis – poljski slak i dr.

"Zaoravanjem se poboljšava vodni režim zemljišta, uništavaju korovi, stvara se rastresit sloj na površini oranice, a on sprječava isparavanje vlage", podsjećaju savjetodavci.

Jedna od prednosti prašenja strništa je i aktivacija sjemenki korova iz plitkog oraničnog sloja tla na klijanje koji se kasnije suzbijaju u osnovnoj obradi, te se pojačava rad mikroorganizama.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor