Ukrajina predlaže osnivanje nove organizacije izvoznika žitarica

Ukrajina oživljava rusku ideju o stvaranju Organizacije zemalja izvoznica žitarica sa zapadnim partnerima, piše Yaroslava Bukhta za Euroactiv dajući naslutiti kako se igre oko ove vrijedne robe o kojoj zavisi globalna prehrambena sigurnost nastavljaju. Naime, ukrajinska je vlada nedavno predložila formiranje ovakvog tijela koje bi okupilo najvažnije svjetske izvoznike žitarica kako bi koordinirali napore, prevazišli moguće prepreke za izvoz i zaštitili ekonomske interese članica. U njemu bi učestvovali SAD, Kanada, Brazil, Argentina i Evropska unija.

Ipak, stručnjaci upozoravaju na potencijalne negativne posljedice zbog čega je potrebno dodatno pojašnjenje njegovog funkcionisanja.

Šta bi donijela takva organizacija?

Upravo je Rusija početkom 2000-ih pokušala da stvori takvo partnerstvo sa Ukrajinom i Kazahstanom, sličnu Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Markiyan Dmytrasevych, zamjenik ukrajinskog ministra poljoprivrede, navodi da je ovakva ideja reakcija na trenutni poremećaj izvoza iz Ukrajine. Kaže da ekonomska suština njihove inicijative predstavlja protivtežu ucjeni, kada je riječ o žitaricama i hrani kojom se Rusija trenutno bavi. 

U fokusu je da se postigne dogovor oko kvota za izvoz žitarica. Naime, oko 400 miliona ljudi se u određenoj mjeri hranilo ukrajinskim žitom, a značajan dio je u zemaljama u kojima ljudi troše više od 40 posto svog godišnjeg prihoda na hranu.

Zemlje uvoznice imaju zalihe, ali je pitanje do kada će one trajati. Crnomorske luke su blokirane, transport onemogućen, što može dovesti do velike krize. Prije sukoba, 90 posto ukrajinskog izvoza se odvijao preko morskih luka, što je omogućavalo da mjesečno izvozi pet i više miliona tona te robe.

Negativne posljedice

Zagovornici stvaranja organizacije navode da bi ona mogla da spriječi zabrane izvoza koje su preduzele neke zemlje, prvenstveno Indija. S druge strane stručnjaci dižu svoj glas i upozoravaju da bi kvote mogle dodatno povećati cijene na svjetskom tržištu čime bi najviše bile pogođene siromašne zemlje uvoznice, posebno afričke i Bliskog Istoka.

Žetva pred vratima: Šta se događa sa cijenama žitarica?

Nisu jasne ni granice takve organizacije, svojevrsnog OPEC-a za žitarice i Svjetske trgovinske organizacije, komentira Bukhta. Jer, nemoguće je biti član skupine koja određuje kvote i ujedno organizacije čiji se rad zasniva na slobodnom tržištu.

Oleg Nivievskyi, profesor i potpredsjednik ekonomskog obrazovanja na Kijevskoj školi ekonomije, je također skeptičan prema inicijativi. Objasnio je da ograničenja izvoza mogu dovesti do porasta tržišnih vrijednosti i ugroziti sigurnost hrane, dok poljoprivrednici trpe zbog nižih domaćih cijena.