U Japanu agrarna revolucija, bez zemlje i zemljoradnika

Japanski naučnik Yuichi Mori svoje biljke uzgaja na providnom i propusnom polimerskom omotaču koji je inače namijenjen liječenju ljudskih bubrega. Voće i povrće koje uzgaja raste na vrhu omotača. Ovakav način uzgajanja biljaka doprinosi i smanjenju potrošnje vode pa se tako uštedi 99 odsto vode koja bi se potrošila u tradicionalnom sistemu poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, na ovaj način ne koriste se pesticidi jer polimer blokira sve viruse i bakterije.

"Adaptirao sam materijale koji su se koristili za filterisanje krvi u dijalizi bubrega", rekao je ovaj naučnik za BBC.

Mori je vlasnik kompanije "Mebiol" koja je registrovala patente za ovaj izum u skoro 120 zemalja. Zahvaljujući ovom vidu proizvodnje, njive u Japanu postaju tehnološki centri.

Uzgoj na polimerskom omotaču na 150 lokacija

U narednih 30 godina moglo bi da dođe do ugrožavanja 40 odsto proizvodnje žitarica i 45 odsto globalnog BDP-a, ako narušavanje životne sredine bude nastavljeno istim intenzitetom kao do sada, navodi se u ovogodišnjem Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o razvoju vodenih resursa.

Uzgajanje biljaka na polimerskom omotaču zastupljeno je na više od 150 mjesta u Japanu i drugim zemljama, a veoma je važno proširiti ovaj metod koji može da ima veliki značaj u izgradnji sjeveroistočnih poljoprivrednih oblasti u ovoj zemlji koje su bile izložene tsunamijima i radijaciji nakon velikog zemljotresa i nuklearne katastrofe u 2011. godini.

Vlada uveliko radi na unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, a jedna od mjera je i subvencionisanje razvoja 20 tipova robota koji mogu da pomognu u mnogim segmentima agrarne proizvodnje.

U ovoj zemlji pretežno se uzgaja riža, a mali poljoprivrednici dobijaju pomoć od vlade u vidu subvencija. Međutim, zbog mnogo manje zainteresovanosti potrošača, koja pokazuje da je sa 118 kilograma 1962. godine, potrošnja riže po glavi stanovnika opala na manje od 60 kilograma 2006. godine, Japan je pokrenuo diverzifikaciju u poljoprivredi.

Mehanizacija i biotehnologija zamjenit će poljoprivrednike

Poljoprivrednika je sve manje pa se povećava upotreba mehanizacije i biotehnologije u ovoj grani privrede. Dronovi se primjenjuju u prskanju usjeva jer u mnogo bržem vremenskom roku urade posao od čovjeka. U ovoj zemlji dosta je razvijena i proizvodnja u staklenicima uz pomoć koje je znatno proširena proizvodnja voća i povrća.

Takođe, radi se i na razvijanju proizvodnje hrane koja može da stoji i van frižidera, a da se ne pokvari. Prva u proizvodnji takvih vrsta je Mirai grupa u Chibi koja na dnevnom nivou žanje oko 10.000 glavica zelene salate. Uz pomoć senzorskog uređaja, kompanija može da ima kontrolu nad vještačkim osvjetljenjem, tečnim hranjivim sastojcima, nivoom ugljen dioksida i temperaturom.

Fabrika za bilje u Japanu trenutno ima oko 200, a ova zemlja u narednih deset godina, kako se obavezala, raditće na razvijanju poljoprivredne proizvodnje u Africi kroz projekat koji ima za cilj da udvostruči proizvodnju riže na godišnjem nivou na 50 miliona tona u zemljama na ovom kontinentu.

Japan je u Senegalu investirao u obuku poljoprivrednih tehničara i u unaprjeđenje navodnjavanja, a rezultat toga bilo je povećanje prinosa sa četiri na sedam tona riže po hektaru dok su proizvođači uvećali svoje prihode za oko 20 odsto.

U planu su projekti za razvoj poljoprivrede i u Vijetnamu, Mijanmaru i Brazilu, a što se samog Japana tiče, cilj je da se unaprijedi bezbjednost hrane u toj zemlji kao i proširenje proizvodnje tako da se do 2050. godine proizvodi 55 odsto hrane za potrebe te države.