Suše, padavine, poplave… Šta to znači za našu budućnost?

Katastrofalan niz bujičnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu bio je izazvan ekstremnim padavinama, nakon jake suše, ali su kod bujičnih poplava uvijek važni faktori i stanje zemljišta i oblik terena, navodi dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu za portal Klima 101.

Jake padavine, slaba infiltracija vode u zemljište, veliki nagib terena i ogoljeno zemljište napravili su smrtonosni talas mulja i kamenja. Stanovnicima Donje Jablanice, Fojnice, Konjica, poplave su odnijele živote i domove.

Emotivne scene iz uništenih sela Donje Jablanice

"Srbija je ostala u marginalnim oblastima koje su zahvatali cikloni, pa su izbjegnute veće štete. Ali samo par sedmica ranije, Evropa je doživjela ekstremne padavine i poplave mnogo većih razmjera, uslijed oluje Boris."

Ova oluja je, zahvativši područja u Austriji, Nemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, samo svojim graničnim dijelom zahvatila one regione u kojima je prethodno, tokom čitavog ljeta, vladala ekstremna suša. Tu spada i veći dio Balkana. 

"Samim tim, ekstremne suše i poplave su se ove sezone mahom mimoišle u Evropi. U oblastima gdje su se njihova djelovanja preklopila, desile su se posljedice udruženog djelovanja ovih rastućih klimatskih opasnosti, čemu ćemo u budućnosti sve češće svjedočiti", kaže dr Vuković Vimić.

Opasnost od udruženih djelovanja 

Kako pojašnjava, mjere koje se sprovode kao zaštita od isključivo jedne opasnosti (npr. suše) mogu imati suprotan efekat u slučaju složenih događaja (npr. suše i intenzivne kiše).

"Udružena djelovanja klimatskih opasnosti su posljedica povećane varijabilnosti vremenskih uslova zbog klimatskih promjena i mogu imati znatno veće posljedice od dejstva samo jedne vrste ekstremnih vremenskih uslova."

Ako se uz to doda i neadekvatno upravljanje zemljištem i vodama, očekuju nas visoki rizici po zdravlje i bezbjednost stanovništva. Navodi da je događaj u Bosni i Hercegovini, sa više od 20 stradalih, pokazao koliko je opasno zanemarivanje rastućih ekstremnih vremenskih pojava udruženih sa degradacijom životne sredine.

"Ako se udruženi efekti klimatskih opasnosti ne uzimaju u obzir u planiranju mjera koje treba da nas zaštite od rastućih klimatskih opasnosti, ishodi mogu biti potpuno pogrešni."

Uticaj na degradaciju zemljišta

Ona naglašava da je važno uključivati najnovija naučna istraživanja u ovoj oblasti i imati blisku komunikaciju sa naukom u kreiranju intervencija.

"Sa globalnog aspekta kreiranja politika, kada suša i dođe na red kao tema za implementaciju u strategije i politike, fokus je uglavnom na sušnim i polu-sušnim oblastima Zemlje i to kroz politike u okviru održivog upravljanja zemljištem."

Sa druge strane, dodaje, ne prepoznaje se opasnost udruženih efekata suša i intenzivnih padavina, kao ni ogroman uticaj klimatskih promjena na degradaciju zemljišta i raspoloživost vodnim resursima. 

Kako zaključuje, glavni nedostatak u Srbiji i regionu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora) je zapostavljanje ulaganja u institucije koje su ključne za bezbjednost ljudi u uslovima klimatskih promjena, kao što su hidrometeorološki zavodi i agencije za zaštitu životne sredine. 

Naslovna fotografija: AK grafika/Maja Celing Celić/Zvezdanna Gligorijević