Šumski požari: 2021. godina bila druga najgora nakon 2017. - opožarena površina dva Luksemburga

Zajednički istraživački centar Evropske komisije JRC objavio je Izvještaj o šumskim požarima u Evropi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi za 2021. godinu. Predočeni podaci pokazuju da je njima bilo zahvaćeno više od 5.500 km², što je, primjerice, površina veća od dva Luksemburga.

Više od 1.000 km² spaljenih površina pripadalo je zaštićenim područjima Natura 2000, što je oko 20 posto rezervoara biodiverziteta Evropske unije. U 2021. su požari u prirodnim područjima prijavljeni u 22 od 27 zemalja članica EU.

Najviše stradale države na jugu

Izvještaj, iako nije obuhvatio 2022., pokazuje razorno djelovanje vatre. 

Podaci pokazuju da je prošla godina bila druga najgora nakon 2017. po opožarenim površinama otkako je Evropska unija 2006. počela da evidentira slučajeve ove vrste. U Italiji je stanje bilo najteže, a slijede je Turska, Portugal i Grčka, posebno u avgustu. U Italiji je izgorjela skoro četvrtina područja zaštićenih programom Natura 2000, a slijedi je Španija. Zajedno čine 45 posto ukupne površine.

Šume u Italiji gore zbog prenamjene zemljišta na kojem će "rasti" solarni paneli?

Čak je 11 puta aktiviran mehanizam civilne zaštite EU, koji je pogođenim državama obezbijedio protivpožarne avione, helikoptere i ličnu pomoć.

Prema preliminarnim podacima, 2022. bi mogla biti još gora. U prvih devet mjeseci spaljeno je više od 8.600 km². Zahvaćene su veće površine, a požari su bili još razorniji i nanijeli ogromne štete.

Požari u Bosni i Hercegovini

U BiH je u 2021. zabilježeno čak 294 požara između januara i oktobra. Spaljena je površina od 63.284 ha. Evidentirana su dva vrhunca požarne aktivnosti - jedan u periodu februar i mart, a drugi u julu i avgustu.

Zemlju je zahvatio veći broj velikih vatrenih stihija - njih 23 na površini većoj od 500 ha. Najveći se desio u Ljubinju tokom avgusta i zahvatio je 9.000 ha. Njih 45 posto je zadesio druga prirodna područja.

U Hrvatskoj spaljeno 10.074 ha

U susjednoj Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 113 šumskih požara, a spaljeno je 10.074 ha. Jun, jul i avgust su mjeseci s najvećom opasnosti od ovih pojava, a ujedno najtopliji i najsušniji period godine. Opasnost je bila najveća u Dalmaciji, a slijedi područje sjevernog Jadrana. Odstupanja u poređenju s višegodišnjim prosjekom, od 2002. do 2020. godine, bila su pozitivna u većini područja. Najviše su vezana za unutrašnjost Dalmacije i pojedine otoke (Lošinj, Vis, Lastovo, Hvar). 

Najviše upozorenja bilo je najnižeg (žutog) nivoa, 17 za srednji (narandžasti) dok upozorenja najvećeg rizika (crvenog) nije bilo. Vatrene stihije zahvatile su državne i privatne šume, kao i dio poljoprivrednog zemljišta koje je graničilo s njima. Na području državnih šuma bilo je 111 požara, a spaljeno je 4.327 ha. Najveći požar je bio kod Segeta Gornjeg i proširio se na područje Trogira.

Na poljoprivrednom zemljištu su evidentirani samo ako su bili u sklopu šumskih, dok oni koji su zahvatili isključivo poljoprivredno zemljište nisu evidentirani u ovom izvještaju.

Požari u Srbiji

Srbija je prijavila 139 požara i 7.708 ha spaljenog područja. Na šumu u državnom vlasništvu otpada 53 posto površine, dok je 47 posto privatno vlasništvo. Najveći dio su listopadne šume u kojima dominiraju bukva i hrast, dok na četinarske otpada 20 posto površine. 

Najveći šumski požar sa 107,3 ha izgorjele površine zabilježen je na lokaciji Crni Vrh - Ljeskovac, koja se nalazi u šumskom okrugu Prijepolje-Priboj u jugozapadnom dijelu Srbije.

Karakteristično je da ta zemlja ima dva vrhunca ovih pojava. U zavisnosti od sezone prvi je u martu ili aprilu i drugi je u julu ili avgustu. U 2021. samo jedan požar je zabilježen u aprilu, a najviše ih je bilo u julu i avgustu.

U prošloj godini nije bilo povreda i gubitaka ljudskih života. Kako stoji u izvještaju, u gašenju u zaštićenim područjima Srbija je pomogla Bosni i Hercegovini s tri helikoptera, a četiri su upućena u Sjevernu Makedoniju kako bi pomogli tamošnjim vatrogascima. Najveća pomoć je upućena Grčkoj, tri helikoptera sa zračnim timovima, 37 vatrogasaca i 12 vatrogasnih vozila. Najviše su bili angažovani na ostrvu Tasos.