Stiže toplinski val: Sačuvajte plodove voća i povrća od ožegotina

Pred nama je toplinski val, vrijeme velike vrućine, suše i vrelog vjetra koji mogu prouzrokovati štete na biljkama. Najveća je opasnost od opekotina izloženih dijelova. Veoma često ožegotine možemo vidjeti na plodovima paradajza, paprike, jabuke, kruške, breskve, ali i lubenice, dinje, kupusa i drugih vrsta. Simptomi oštećenja mogu se javiti i na listovima, stablu, korijenovom vratu.

Vreli vjetar dovodi do dehidratacije listova koji se uvijaju, a plodovi ostaju nezaštićeni. Uz sušu, odnosno nedostatak vlage u zemljištu, propadaju cvjetovi, plodovi, najmlađi prirasti.

Ožegotine su rane na tkivu biljke i moguća vrata za nastanak infekcija.

Prepoznajte simptome

Gljivice, virusi, bakterije, drugi prouzrokovači oboljenja, insekti i druge štetočine nisu odgovorni za ovu pojavu. To je fiziološki poremećaj zbog prekomjernog izlaganja suncu. Obično se javlja u julu i avgustu kada je najtoplije. Poput ljudi, i biljke izgore.

Simptomi se lako prepoznaju na dijelu ploda koji je okrenut prema suncu. Na plodu uočavamo mrlje koje su izgubile boju. Boja ploda potiče od likopena, karotenoida. U slučaju kada je plod ili njegova strana izložena visokoj temperaturi i insolaciji, dolazi do inhibicije procesa sinteze ovih materija. Zbog toga nastaju svijetle, obezbojene, malo ulegnute mrlje. Takvi dijelovi su neukusni za jelo i skloni brzom propadanju.

Bolje spriječiti, nego liječiti

U sprečavanju nastanka ovog poremećaja veliku mjeru ima prevencija. Ključno je stvaranje sjene koja će smanjiti direktnu osunčanost. Osigurajte bolju pokrivenost listovima. Kod paradajza, paprike i patlidžana to ne znači da prestanete sa uklanjanjem zaperaka, već da ne uklanjate listove koji imaju svoju funkciju.

Za stvaranje sjene koriste se razne vrste mreža koje svojim tkanjem mogu propuštati više ili manje sučevih zraka. Dodatno, boja mreže može uticati na obojenost, brzinu dozrijevanja i druge karakteristike.

Fotoselektivne mreže - od žute do ljubičaste - povećavaju produktivnost voćnjaka

Mrkva i kupus se jednostavno prekrivaju laganim mrežama, dok je za usjeve poput paradajza, paprike, patlidžana ili voća potrebna armatura koja podiže mrežu iznad biljaka, stabala. Prilikom prekrivanja ostavljaju se otvorene bočne strane, jer to pospješuje ventilaciju. Apsorbiraju toplotu i minimaliziraju zračenje u rasponu od 30 do 90 posto. Obezbjeđuju ujednačenu difuziju svjetlosti. Štite od padavina i vjetra.

Na tržištu se mogu pronaći sredstva koja smanjuju isparavanje i dehidrataciju biljaka. Nakon tretmana stvara se sloj koji odbija sunčeve zrake, štiti od vrelog vjetra. Istu ulogu ima zeolit, kaolinska glina, koji se rastvore u vodi i tretiraju se biljke. Ujedno ćete obaviti zaštitu od bolesti, štetočina i regulisati vlažnost. Tretman se ponavlja svakih deset dana.

A kako vi štitite biljke od ožegotina? U komentaru ispod teksta podijelite s nama svoja iskustva.