Solarne zemunice: Reflektujući paneli donose uštede i u poljoprivredi

Zahvaljujući pronalazaču i akademiku SANU-a, Veljku Milkoviću, u Srbiji blizu tri desetljeća postoji desetak samogrijućih ekoloških kuća odnosno solarnih zemunica koje su se pokazale kao odlična investicija zahvaljujući reflektujućim panelima, koji mogu da se koriste i u poljoprivredi. 

Jedan od vlasnika, Aleksandar Nikolić, koji u njoj sa porodicom živi više od 30 godina, navodi kako se ne brine o ogrjevu, a kuća mu je zaštićena od raznih vibracija i buke. 

"Njena izgradnja bila je jeftinija u odnosu na nadzemne kuće jer nisam imao troškova za crijep, krovne konstrukcije, oluke, a ne razmišljam ni o spoljnoj zidnoj izolaciji, malterisanju i fasadi", navodi Nikolić. 

Objekti ne traži duboke temelje

Ovakav tip gradnje, uloženo vrati najduže za deset godina pa se kuća bukvalno sama otplati jer se radi o konstrukcijama sa reflektujućim površinama, koje su pokazale da mogu da uštede na grijanju i do 85 odsto. Takođe, oni koji stanuju u njima, navode da se i na osvjetljenje uštedi oko 30 odsto. 

Razlog tome je što umjesto običnog krova imaju zemljanu zaštitu, što štiti kuću od niskih temperatura tokom zime, ali i visokih tokom ljetnih mjeseci. Još jedna prednost je ta što su i zidovi zaštićeni od erozije pa kod solarne eko zemunice treba najmanje ulaganja sa kojim se dobija najveća uštede energije.

Voditi računa o podzemnim vodama

Idejni tvorac samogrijuće ekološke kuće, navodi kao za ovaj tip objekata nisu potrebni duboki temelji, kao ni ostava za ogrjev, ali ni veliki potrošači poput kotlova za parno grijanje, radijatori i peći.

Ključ je u tome, što su njeni temelji ukopani na oko metar u zemlju. Ipak, sagovornik ističe, kako izgradnja nije moguća baš u svim dijelovima zemlje zbog podzemnih voda. Za njenu izgradnju dobri su valoviti tereni, ali se odlično pokazala i u ravnici.

Kako napraviti solarnu pećnicu i sušaru za voće od otpadnih materijala?

"Zapravo čitava mudrost je što se ušteda u grijanju zasniva na površinama, koje najviše reflektuju direktno i difuzno zračenje sunca. Riječ je o sjajnom premazu, aluminijske folije i limova na čvrstoj podlozi. Dozvoljeno je da folija bude i mliječno bijele boje, pošto zbog difuzije nisu veliki gubici, a postavlja se neposredno uz prozor", objašnjava za Agroklub Milković.

Reflektujući paneli i u poljoprivrenim objektima 

Sve navedeno može da se primjeni i u poljoprivredi jer je ovaj princip posebno interesantan u uzgoju svih vrsta domaćih životinja. 

"Štale i staje mogu da se izgrade po sličnom principu kao samogrijuće eko - kuće jer se zapravo povoljnijom temperaturom omogućava veća produktivnost u proizvodnji hrane. Objekti sa zemljanom zaštitom, mogu da se prilagode za uzgoj svih vrsta domaćih pa i drugih vrsta životinja", kaže Milković.

Primjena i u uzgoju glijva

Zbog bržeg rasta i sazrijevanja biljaka, efekat propusnosti može da se ugradi na stakleniku ili plasteniku, a pored uzgoja određenih poljoprivrednih usjeva, sličan princip može da se upotrebljava i za uzgoj pečuraka, desalinizaciju morske vode ili destilaciju zagađene vode. "Ovi paneli su se odlično pokazali u sušarma, ostavama i magacinima za hranu, ali i vinarijama. Sve ovo je izvodivo po konceptu samogrijanosti", zaključio je on.

U novembru 2002. godine dobio je i svoje najveće priznanje - novembarsku povelju Grada Novog Sada za projekat eko - kuće, kao i za izuzetan doprinos za inovacije u oblasti ekologije i energetike. Kasnije 2009. godine, dobio je i priznanje za jednu od devet najboljih tehnoloških inovacija u Srbiji. Zatim slijedi Međunarodna nagrada za održivost "Energy Globe Award 2010", kada je ovaj izum postao nacionalni pobjednik za Republiku Srbiju za 2010. godinu.