Pretraga tekstova
Inicijativom se tražilo i da se upotreba pesticida u Evropskoj uniji potpuno zabrani do 2035. godine.
Evropska komisija je dala konačan odgovor za Evropsku građansku inicijativu "Spasimo pčele i poljoprivrednike" koju je potpisalo 1,1 milion građana. Odbili su inicijativu u kojoj se tražilo da se u EU smanji upotreba sintetičkih pesticida za 80 posto do 2030., a onda i potpuno zabrane do 2035. godine.
Naveli su da je polovina poljoprivrednog zemljišta u EU već izložena riziku od deficita oprašivanja, a svaka treća vrsta oprašivača je u opadanju.
Komisija je priznala važnost inicijative, ali je ostala vjerna svojim planovima. Navode da su poduzeli korake za rješavanje problema koji se odnosi na predloženu reformu regulative o održivoj upotrebi pesticida. Cilj je njihovo smanjenje za 50 posto do 2030. godine. Ovakav način smatraju najprikladnijom i uravnoteženom opcijom za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi i izbjegavanje ozbiljnih posljedica po pristupačnost hrane, navodeći ekonomske troškove za poljoprivrednike i potrošače.
Za zagovornike, inicijativa još nije završena i nastaviće prozivati Evropski parlament i države članice.
"Sve je više naučnih dokaza o strašnom stanju biodiverziteta i opasnosti pesticida po naše zdravlje. Ne možemo imati proizvodnju hrane bez biodiverziteta", rekao je Martin Dermine iz Pesticide Action Network PAN Europe.
Poljoprivredni komitet Evropskog parlamenta AGRI glasaće o spornom planu izvršne vlasti za smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto u julu, dok će Komitet za životnu sredinu ENVI glasati u septembru.
Evropski parlament će morati pregovarati s ministrima EU27 kako bi zaključio konačni kompromisni dogovor. Ministri su optuženi da odugovlače nakon što su zatražili dalju procjenu uticaja. Očekuje se da će rasprava o ovom problemu biti pomjerena u 2024. godinu što znači da dogovor neće biti zaključen prije isteka mandata ovog sastava Komisije u oktobru 2024. godine. To je vremenski okvir podržan nacrtom prioriteta belgijskog predsjedavanja Vijećem EU za prvu polovinu 2024., što sugeriše da se u toj zemlji pripremaju za raspravu za vrijeme svog predsjedavanja.
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.