Smanjili smo izvoz poljoprivrednih proizvoda za 5%, a povećali uvoz za više od 3%

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prvih devet mjeseci 2019. godine iznosi 8,95 milijardi KM i smanjen je za 1,70%. Uvoz u BiH iznosio je 14,93 mld KM i povećan je za 2,29%, pokazali su podaci vanjskotrgovinske razmjene BiH  sa svijetom za period I – IX 2019. godine. Kako Vanjskotrgovinska komora pojašnjava u svom izvješću, uzrok povećanja uvoza je rezultat privredne aktivnosti u zemlji, odnosno povećanom domaćom potrošnjom i variranju cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu.

Vanjskotrgovinski deficit iznosi 5,97 mld KM i povećan je za 8,9%.

Smanjen izvoz proizvoda životinjskog porijekla

Kada je riječ o agroindustrijskom sektoru, za devet mjeseci izvezeno je proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 615,6 miliona KM, što je manje za oko 5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Proizvodi koji čine oko 50 % ukupnog izvoza su suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh (peciva i kolači), brašno i drugli mlinski proizvodi, a top izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija,  Srbija, Slovenija, Austrija, Crna Gora.

Smanjen je izvoz proizvoda životinjskog porijekla (meso, ribe i mlijeko), žitarica i proizvoda mlinske industrije, šećer i proizvodi od šećera te pića, alkohola i sirćeta. 

Uvezli proizvoda vrijednosti od 2,4 milijarde KM

Istovremeno smo uvezli proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 2,4 mlrd KM, što predstavlja povećanje od preko 3%, kada usporedimo izvoz za devet mjeseci 2018. godine. Ovakve promjene su rezultirale povećanjem uvoza voća, povrća i njihovih proizvoda; duhana i proizvoda zamjene duhana; masnoća, kakaa i njihovih proizvoda; proizvoda životnijskog porijekla te mlijeka i mliječnih proizvoda. 

Vanjskotrgovinska razmjeni u agroindustrijskom sektoru je rezultirala deficitom od 1,8 mlrd KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosi 26 %.

Mlijeko i mliječni proizvodi

U analiziranom periodu je povećan izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka. Izvezeno je mlijeka i njegovih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 18,1 milion KM, od čega je 55% izvoz UHT steriliziranog mlijeka i surutke koji imaju najnižu tržišnu vrijednost. Mlijeka i mliječnih proizvoda smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 138,6 miliona KM, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period prethodne godine, od čega je 66% uvoza proizvoda od mlijeka, koji imaju do šest puta (6 X) veću tržišnu vrijednost od UHT sterliziranog mljeka.

U ovom sektoru privrede se u samoj strukturi vidi napredak, međutim i dalje je potrebno raditi na širenju palete proizvoda, odnosno raditi na neophodnoj supstituciji uvoza.

Pivo

Vanjskotrgovinska razmjena piva i dalje rezultira pokrivenosti uvoza izvozom od nepunih 3 %, što pokazuje jako lošu poziciju domaćih u odnosu na strane pivare.

I dalje su veliki uticaji niskih uvoznih cijena, tako da je prekomjerni uvoz piva u BiH je prisutan 70 posto. Cijena po jedinici hektolitra pada na 50 KM, dok u nekim evropskim zemljama je ta cijena oko 200 KM. 

Voće i povrće

U analiziranom periodu je izvezeno voća i povrća u ukupnoj vrijednosti od 122,4 miliona KM, što nam govori da je izvoz povećan u odnosu na isti period prethodne godine. U razmjeni dominira sektor voća sa oko 60 %, povrće oko 20 %, a ostatak otpada na preradu.

Od voćarskih kultura, najzastupljenije su šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi. Od povrtlarskih kultura prednjače krompir, kupus, krastavac, paradajz, paprika. 

Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir. Značajan suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim zemljama ostvaruju šljiva, malina, trešnja i krastavac kornišon.

Najviše uvozimo tropsko voće (Turksa, Iran Tunis i Saudijska Arabija) i banane ( iz Slovenije, Ekvadora i Holandije). 

Cjelovito izvješće preuzmite u dokumentu ispod teksta.