Širokolisni korovi - kako ih suzbijati?

Suzbijanje širokolisnih korova je dugotrajan i naporan posao čak i kada ste mu redovito posvećeni.

Pripadnike ove grupe lako prepoznajemo po širokim listovima. Radi se o vrstama koje su prisutne na parcelama tokom cijele godine. Veoma brzo rastu i razvijaju se, crpe hraniva i vodu te zauzimaju prostor potiskujući gajene biljke.

Zahtijevaju poseban način suzbijanja ili upotrebu specijalno formulisanih herbicida. Najčešći predstavnici ove grupe su: maslačak, čičak, osjak, dvornici, ambrozija, bokvica, mračnjak, mišjakinja, štir, loboda, slak, različak, broćika, konica, mrtva kopriva, renika, ljutići, grahorica i druge vrste. Mogu biti jednogodišnji ili višegodišnji.

Govore nam kakvo je zemljište

Njihova pojava nam ukazuje na stanje zemljišta. Tako će se velika populacija slaka pojaviti na teškom i zbijenom zemljištu, jer on prodire duboko i doprinosi rahljenju i poboljšanju vodno-vazdušnih karakteristika.

Bokvice je lako prepoznati po rozeti njihovih listova, dok se stabljike s cvjetovima pojavljuju od sredine proljeća do kasne jeseni. Njihovo prisustvo pokazuje da je zemljište zbijeno i neplodno.

Mišjakinja raste nisko i formira biljni tepih koji potiskuje gajene biljke. Odlično uspijeva na osunčanim mjestima i polusjeni, a odgovaraju joj plodna zemljišta. Može da raste tokom cijele godine.

Maslačak nam govori da je zemljište zbijeno, da ima visok sadržaj kalija i nizak kalcija. Odgovara mu zemljište s niskom pH reakcijom.

Dugotrajno suzbijanje

Nemoguće je da potpuno uklonimo korov, ali možemo umanjiti njegov uticaj i brojnost. Prvi korak je mehaničko uništavanje koje podrazumijeva čupanje ili kopanje. Kod čupanja moramo izvaditi biljku s korijenom, naročito kada su u pitanju višegodišnje vrste.

Pomoći nam mogu i različiti načini prekrivanja površine, od upotrebe malča, namjenskih folija do priručnih materijala. Cilj je da biljke nemaju kontakt sa sunčevom svjetlošću što dovodi do njihovog propadanja. Debljina malč materijala ne treba biti tanja od 10 cm, a nanosi se nakon plijevljenja ili okopavanja. Koristi se slama, sijeno, kora drveta, piljevina, lišće, ljuske voća i povrća, a od priručnog materijala kartoni ili tepisi.

Zalijevanje treba biti rjeđe, ali obilno kako bi se spriječila aktivacija sjemena jednogodišnjeg korova i održavala stalna vlažnost i vitalnost višegodišnjih korijena .

U voćnjacima, dvorištima i stazama u bašti dobrim se pokazala sjetva pokrovnih biljaka koje formiraju puzavu nadzemnu masu. Neprobojne barijere poput ograda za gredice ili cvjetnjake sprečavaju širenje višegodišnjeg korova.

Radikalne metode

Zalijevanje ključalom vodom, parom, spaljivanje su fizičke metode koje se sve češće koriste. Vrela voda uništava sve iznikle biljke i često se koristi za suzbijanje biljaka ili između ploča na stazama ili u pukotinama. Koristi se i domaći herbicid na bazi sirćeta, soli i deterdženta za suđe.

Oprezno sa ovim metodama! Treba biti pažljiv i koristiti ovakva sredstva samo za staze, oko ograde i na sličnim mjestima, jer sastojci mogu nanijeti štetu samom zemljištu, mijenjaju pH reakciju, čini ga neplodnim i štetno djeluju na vodozemce.

Promišljeno s herbicidima

Upotreba hemijskih herbicida treba biti dobro promišljena i moramo biti upoznati s vrstama koje nam prave problem jer, herbicid za širokolisne neće uništiti uskolisne korove i obrnuto.

Mogu da se koriste herbicidi koji sprečavaju klijanje i nicanje sjemena. Najveći broj preparata suzbija zelenu, vegetativnu masu, ali ne i korijen višegodišnjih vrsta. Zbog toga dobro utvrdite sastav korova i koje vrste su problem kako bi znali hoćete li koristiti kontaktne ili sistemične herbicide.