Sve što Federacija da poljoprivrednicima, oni to vrate kroz investicijske cikluse! Evo preliminarnih rezultata za 2024.
Proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka zabilježila je rekord ove godine u Federaciji BiH. Prema preliminarnim rezultatima, veća je za 5,3 posto u odnosu na lani, što je rast od oko 7 miliona litara. Riječ je o premiranom mlijeku s federalnog nivoa. Dakle, radi se o ukupnoj količini većoj od 141 milion litara.
"Nadomjestili smo sve gubitke iz vremena korone. Ovih 5,3 posto generira nove vrijednosti u FBiH koje su više od 20 miliona KM, a ovaj sektor godišnje u FBiH donese oko pola milijarde KM u Federaciji", rekao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemal Hrnjić, predstavljajući pokazatelje u poljoprivrednim proizvodnjama i ruralnom razvoju u 2024. godini.
Kada je riječ o sektoru animalne proizvodnje, značajni rezultati zabilježeni su i kod tova junadi, odnosno rast od 27,7 posto. Također pozitivan bilans bilježi i uzgoj rasplodnih junica te goveda u sistemu krava-tele.
"Posebno želim naglasiti peradarsku proizvodnju, uzgoj brojlera. Proizvede se oko 50 miliona brojlera te je rast od 10,4 posto pristojan", dodao je resorni ministar.
Rast je zabilježen i kod:
Ohrabrujući su trendovi rasta i kod biljne proizvodnje u Federaciji BiH, pokazuju preliminarni rezultati iz 2024. godine. Merkantilni kukuruz zabilježio je povećanje proizvodnje za 110 posto, a krmno bilje 5,2 posto. Proizvodnja povrća rasla je za 17,8 posto, a voća za 1,5 posto.
"Uljarice koje su bile dosta podcijenjene, nakon našeg sastanka u našoj bh. firmi koja je najveći otkupljivač obećali smo podršku ovoj proizvodnji, evo samo nakon 6 mjeseci možete vidjeti rezultat tih mjera, odnosno povećanje proizvodnje za 118 posto", naveo je Hrnjić.
Kompletnu infografiku poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja u 2024. pogledajte ispod teksta.
S druge strane, minus u proizvodnji ove godine je zabilježen kod heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja, grožđa i maslina, morske ribe te svinjskog mesa.
"Razlog su vjerovatno tržišna kretanja, nedostatak zainteresiranosti poljoprivrednika za bavljenje ovakvom vrstom proizvodnje", dodao je ministar, pojasnivši da kod svinjskog mesa, treba uzeti u obzir afričku svinjsku kugu te da u tom slučaju rezultat nije loš ako se pogleda stanje u region.
Govoreći o agrarnom budžetu, Hrnjić je podsjetio da je on ove godine rekordan i iznosi 175 miliona maraka, od čega je do sada isplaćeno proizvođačima oko 100 miliona maraka, a ostatak treba biti realiziran u narednih mjesec i po dana.
Osim navedenog iznosa, ove godine je FBiH izdvojila i 7 miliona KM za popis poljoprivrede, 5 miliona KM granta za kreditne linije sa Razvojnom bankom FBiH, 3,3 miliona KM za veterinarstvo i gorivo za poljoprivrednike u vrijednosti od oko 5,5 miliona maraka, što čini ukupna izdvajanja od 195 miliona KM.
"U šest godina je FBiH za poljoprivredu izdvojila 687,7 miliona maraka za direktne podrške proizvodnji i ruralnom razvoju, ostalim vidovima podrške. Od tog iznosa, 50 posto je izdvojila ova Vlada FBiH u dvije godine, a 50 posto prethodna za četiri godine", naveo je Hrnjić.
Ove godine je za kapitalne investicije budžetom predviđeno 42 miliona KM. Zaprimljeno je 4.183 zahtjeva, od kojih je već odobreno 3.806.
Najveći broj, 2.440 zahtjeva se odnosi za nabavku mehanizacije i priključnih uređaja u što je investirano 45 miliona maraka. Potom opremu za biljnu i stočarsku proizvodnju, za rasplodnu stoku, građevinske objekte te prehrambenu industriju koja je najviše investirala – 90,8 miliona KM.
Ministar je istakao kako nisu očekivali ovoliko zahtjeva, ali ih raduje da Federacija ide u dobrom pravcu. Mjera predviđa podršku do 50 posto, no kako je dodao, budžet je ograničen, i nažalost ona će biti manja, lani je bila 42 posto.
"Mi ćemo ove godine otprilike svim mjerama jednako dodijeliti sredstava. Reprogram moramo raditi već iduće sedmice, zamolit ćemo Vladu FBiH da to bude u što hitnijoj proceduri kako bi mogli ovu mjeru završiti. Moja očekivanja su da će jedna trećina uloženih sredstava biti vraćena našim farmerima što opet smatramo da je jako dobro", rekao je ministar dodavši da će zahtjevi industrije koji su puno viših iznosa biti podržani sa nešto ispod 20 posto, dok ostali mogu očekivati oko 33 posto.
Prošle godine su poljoprivrednici i prehrambena industrija u FBiH investirali više od 140 miliona maraka, a ove godine je to iznad 190 miliona KM. "Sve ono što njima Federacija da, oni to vrate kroz investicijske cikluse", dodao je ministar naglasivši da će u narednim periodima ići sve više ka ovim mjerama, a direktne podrške proizvodnjama ostavljati na istom nivou ili vidjet će taj odnos više ići u korist kapitalnih ulaganja.
Posmatrajući ostvarenje novčanih podrški po kantonima u periodu od 2019. do 2023. godine, najviše sredstava povlače tri kantona.
"Unsko-sanski, Tuzlanski i Kanton 10 čine 50 posto poljoprivrede Federacije BiH, oni su vodeći proizvođači", dodao je Hrnjić.
Najavio je i da će se uskoro u proceduri usvajanja naći izmjene i dopune Zakona o novčanim podrškama FBiH. Njime će se detaljnije definirati način zabrane apliciranja onima koji eventualno pokušaju zloupotrijebiti dodjelu poticaja i način njihovog povrata.
"Po tom zakonu i Federalno ministarstvo će imati pravo kontrolirati poticaje na terenu, što do sada nismo imali u ovim post fazama", pojasnio je, dodavši da će se u kontrolu poticaja uvesti i nove tehnologije kroz snimanje usijanih površina ili životinja.
Od naredne godine bit će uvedena i besplatna telefonska linija za prijavu svih sumnjivih situacija, s obzirom na položaj BiH kada je riječ o korupciji te će na ovaj način početi obračun s tom pošasti.
Dokumenti
Tagovi
Autorica