Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva

Odluka danske premijerke Mette Frederiksen da ukine više od stoljeća staro Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva predstavlja jednu od najradikalnijih reformi poljoprivredne politike u Evropi. Danska je tako postala prva država članica Evropske unije koja više nema posebno ministarstvo zaduženo za agrarni sektor, čime je poslala snažnu poruku o promjeni nacionalnih prioriteta, objavio je Eualive.

Prilikom predstavljanja nove vlade s 21 članom početkom juna, mnogi su primijetili da nema ministra poljoprivrede. To nije bio propust, nego promišljena politička odluka. Nadležnosti bivšeg ministarstva raspodijeljene su između pet resora, pri čemu ključnu ulogu preuzima novoosnovano Ministarstvo prirode i dobrobiti životinja.

Danska, kažu, time jasno pokazuje da zaštitu okoliša, dobrobit životinja i borbu protiv klimatskih promjena stavlja ispred tradicionalnih interesa intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Kraj ere dominacije poljoprivrede

Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva postojalo je od 1896. godine i desetljećima je predstavljalo temelj jednog od najvažnijih ekonomskih sektora u zemlji. Poljoprivreda je dugo bila simbol danskog ekonomskog razvoja i nacionalnog identiteta.

No njena je važnost tokom posljednjih desetljeća znatno oslabila. Prije 1950. godine poljoprivreda je stvarala oko 20 posto danskog bruto domaćeg proizvoda, dok danas sudjeluje s približno dva posto. Broj zaposlenih u sektoru pao je s više od pola miliona na oko 63 hiljade ljudi, odnosno nešto više od dva posto ukupne radne snage, dok se broj poljoprivrednih gazdinstava i dalje smanjuje.

Poljoprivredni novinar Kjeld Hansen ovu je odluku opisao kao "pravi potres" za Axelborg, sjedište najveće danske poljoprivredne organizacije. Historičar Esben Bøgh Sørensen smatra da je riječ o simboličnom završetku razdoblja u kojem se ova zemlja doživljavala kao velika poljoprivredna sila.

Ipak, sektor i dalje ima značajnu ulogu u izvozu. Poljoprivredni proizvodi čine oko 13 posto ukupnog izvoza robe, a zemlja ostvaruje izrazito pozitivan trgovinski saldo u poljoprivredi.

Svinjogojstvo je ekonomski uspjeh, ali i predmet kritika

Centralno mjesto u tamošnjoj poljoprivredi zauzima svinjogojstvo. Zemlja s oko šest miliona stanovnika godišnje uzgoji gotovo 30 miliona svinja, pri čemu se oko 90 posto proizvodnje izvozi, bilo kao žive životinje ili prerađeno meso. Danska je među najvećim svjetskim izvoznicima svinjskog mesa.

Čak 80 posto poljoprivrednih površina koristi se za proizvodnju stočne hrane, ponajprije za uzgoj svinja.

Međutim, upravo je taj model intenzivne proizvodnje posljednjih godina sve češće na meti kritika. Velike farme optužuju se za prekomjerno onečišćenje okoliša gnojnicom, zagađenje vodotoka i narušavanje dobrobiti životinja.

Javna rasprava dodatno se rasplamsala tokom ovogodišnjih parlamentarnih izbora, koje su mediji prozvali "izborima svinja". Dokumentarni filmovi i istraživačke knjige o uvjetima na velikim farmama snažno su utjecali na javno mnijenje. Istraživanja pokazuju da čak 95 posto Danaca traži hitne mjere za zaštitu pitke vode.

Nova strategija je manje emisija, više prirode

Vlada Mette Frederiksen želi potpuno promijeniti način na koji država potiče poljoprivredu. Umjesto podrški koje ovise prvenstveno o veličini zemljišta, nagrađivat će se aktivnosti koje donose korist društvu, očuvanje prirode, smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštita voda i viši standardi dobrobiti životinja.

Istovremeno Danska dodatno pooštrava svoje klimatske ciljeve. Plan je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 85 posto do 2035. godine te postići potpunu klimatsku neutralnost do 2045.

Među planiranim mjerama nalaze se stroža ograničenja upotrebe pesticida u blizini izvorišta pitke vode, nova nacionalna prehrambena strategija kojom se želi povećati domaća proizvodnja voća, povrća i mahunarki te snažnije poticanje lokalne i ekološke proizvodnje.

Razmatra se i smanjenje PDV-a na hranu, uz mogućnost potpunog ukidanja poreza na voće i povrće. Novi Zakon o prirodi i bioraznolikosti predviđa zaštitu 30 posto državnog teritorija, od čega će deset posto biti pod posebno strogim režimom zaštite.

Prodao gotovo 200 hektara zemlje državi: Učinkovita poljoprivreda više nije moguća

Od 2030. godine Danska planira postati prva država na svijetu koja će uvesti porez na emisije ugljika iz stočarske proizvodnje.

Premijerka Frederiksen otvoreno poručuje kako je model intenzivnog uzgoja svinja "otišao predaleko" te da pripada prošlosti. Cilj vlade je razviti poljoprivredu koja će biti korisnija lokalnim zajednicama, komšijama, životinjama i prirodi.

Reforme uključuju i dijalog između poljoprivrednika, naučnika i ekoloških organizacija, restrukturiranje svinjogojske proizvodnje, smanjenje ovisnosti o izvozu te zabranu rutinskog kupiranja repova svinjama, prakse koja se koristi kako bi se spriječilo agresivno ponašanje životinja u prenapučenim farmama.

Oštre reakcije poljoprivrednika

Predstavnici poljoprivrednog sektora izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog najavljenih promjena.

Predsjednik Udruženja danskih uzgajivača svinja Jeppe Bloch Nielsen dio prijedloga nazvao je "potpuno nerealnim", upozoravajući da bi zabrana kupiranja repova mogla ugroziti izvoz na važna tržišta poput Njemačke, Poljske i Italije.

Zastupnik u Evropskom parlamentu i poljoprivrednik Asger Christensen ukidanje Ministarstva poljoprivrede nazvao je "katastrofom", tvrdeći da će raspodjela odgovornosti među više ministarstava otežati upravljanje sigurnošću hrane.

Dio sektora s nepovjerenjem gleda i na novu ministricu okoliša Mariju Reumert Gjerding, bivšu čelnicu Danskog društva za zaštitu prirode, smatrajući da bi okolišni interesi mogli potpuno zasjeniti potrebe poljoprivrede.

S druge strane, organizacije za zaštitu životinja smatraju da zemlja ulazi u novu fazu razvoja. Britta Riis iz organizacije Animal Protection Denmark ističe kako više od 200 miliona domaćih životinja u zemlji sada prvi put ima vlastiti glas unutar Vlade, neovisan o interesima poljoprivredne industrije.

Prema njenom mišljenju, upravo je stavljanje dobrobiti svinja i zaštite pitke vode u fokus javne rasprave omogućilo široku podršku građana za ovako duboke reforme.

Primjer za ostatak Evrope?

Danski eksperiment pažljivo prate i druge evropske zemlje. Dok u mnogim državama, poput Sjedinjenih Američkih Država, industrijska stočarska proizvodnja i dalje dominira, a dobrobit životinja rijetko postaje važno političko pitanje, Danska pokušava dokazati da se ekonomska konkurentnost može uskladiti s očuvanjem okoliša i višim etičkim standardima proizvodnje hrane.

Pred tom nordijskom zemljom sada je veliki izazov, pokazati može li jedna od najintenzivnijih evropskih poljoprivreda uspješno prijeći na održiviji model, a da pritom zadrži svoju ekonomsku snagu i vodeću poziciju na svjetskom tržištu hrane.