Priručnik koji je oblikovao budućnost poljomehanizacije govori o obradi tla konjskom motikom

Zamislite Englesku 1731. godine. Na prijestolju je kralj Đuro II. (u originalu George), pripadnik nove hanoverske dinastije koja vlada zemljom u razdoblju relativnog mira i stabilnosti. Nedavno su stekli Gibraltar, Novu Scotiju, Newfoundland i golema trgovačka područja u Sjevernoj Americi, čime je postala jedna od najmoćnijih imperijalnih sila Evrope. Dok su Francuska i Španija oslabljene neprestanim ratovima, Britanija koristi mir kako bi učvrstila svoju mornaricu, trgovinu i političku stabilnost. To je Engleska koja još uvijek izgleda tradicionalno i ruralno, ali već stoji na pragu globalne dominacije.

Englezi koji su znali čitati sredinom 18. stoljeća mogli su učiti o zakonima svemira iz Isaac Newtonovih "Matematičkih principa prirodne filozofije“ te razmišljati o pravima i vlasti kroz "Dvije rasprave o vladi" Johna Lockea. A onda je jedan agronom i izumitelj napisao rad koji će biti temelj moderne poljoprivrede.

Izumitelj mehaničke sijačice

Jethro Tull, po kojemu se slavni britanski bend i nazvao, objavio je svoje djelo "Horse-Hoeing Husbandry: or, an Essay on the Principles of Vegetation and Tillage". U djelu iznosi svoju inovativnu metodu poljoprivrede, naglašavajući važnost obrade tla i korištenja posebnih alata za povećanje prinosa, s ciljem povećanja produktivnosti uz smanjenje troškova.

Trideset godina ranije Tull je izumio mehaničku sijačicu, mašinu s konjskom vučom koji je zamijenio ručno sijanje, kod kojeg je velik dio sjemena ostajao neiskorišten. Sijačica je omogućila ravnomjerno sijanje u redovima, bolji rast biljaka i veće prinose.

Razvio je i mehaničku motiku koju su vukli konji, a koja je služila za uklanjanje korova između redova, rahljenje tla i poboljšanje njegove prozračnosti. Također je značajno unaprijedio postojeće alate poput plugova te poboljšao metode sjetve. Osim toga, uveo je revolucionarni sistem uzgoja u redovima, koji je omogućio redovnu obradu tla između biljaka, smanjenje korova, bolji rast usjeva i veću ukupnu poljoprivrednu produktivnost.

Smatra ga se jednim od ključnih ljudi Agrarne revolucije u Engleskoj, koja je kasnije omogućila povećanje proizvodnje hrane, rast stanovništva i razvoj industrijske revolucije.

Propali advokat, pionir poljoprivrede

Tull je rođen u Berkshireu u Engleskoj 1674. godine, studirao je pravo u Oxfordu i postao advokat. Nakon vjenčanja on i supruga nastanili su se na očevoj farmi u Oxfordshireu, gdje je postao strastveni poljoprivrednik. Putovao je Evropom kako bi poboljšao svoje zdravlje i bio zadivljen sličnostima između svojih poljoprivrednih ideja i metoda primjenjivanih u vinogradima Francuske i Italije. Teoretizirao je da gnojidba tla gnojivom nije uvijek potrebna, nego je tvrdio kako je česta obrada tla mnogo isplativija.

Po povratku u Englesku, preselio se na farmu Prosperous u blizini Hungerforda, gdje je svoje ideje primijenio u praksi. Otkrio je da je okopavanje tla napravom koju vuče konj mnogo učinkovitije i manje radno intenzivno od ručnog rada.

Filozofija bez oranja: Jedno od najutjecajnijih djela o održivoj poljoprivredi 20. stoljeća

Svoje metode i izume detaljno je opisao u djelu "Horse-Hoeing Husbandry", prvi put objavljenom 1731. godine. U poetskom prijevodu "Sistem obrade tla konjskom motikom", knjiga opisuje dizajn i upotrebu njegovih izuma, posebno mehaničke mašine za sjetvu i već spomenute konjske motike, koji omogućuju precizno postavljanje sjemena i obradu između redova, što poboljšava prozračivanje tla i kontrolu korova. Tull tvrdi da česta okopavanja mogu djelomično zamijeniti gnojivo jer usitnjavaju tlo i poboljšavaju prehranu korijena.

Obrada tla i inovacije alata

Tull se protivio prekomjernoj upotrebi gnojiva u uzgoju hrane za ljudsku prehranu. Kasnije se pokazalo da je gnojidba i dalje nužna za najbolje rezultate, no njegove metode revolucionirale su poljoprivredu u Evropi i Americi te se i danas primjenjuju, iako uz modernije strojeve. Zbog svojih inovacija bio je izrazito kontroverzan u svoje vrijeme; mnogi seljaci odbijali su napustiti gnojivo i ručnu sjetvu, ali njegove su ideje potaknule mehanizaciju i naučno proučavanje poljoprivrede.

Zalaganje za redovnu obradu tla i inovacije u alatima predvidjelo je savremenu agronomiju i poljoprivredne mašine, a "Horse-Hoeing Husbandry" utjecalo je na generacije agrarnih reformatora u Velikoj Britaniji i kontinentalnoj Evropi, učvršćujući Tullovu reputaciju kao pionira modernih poljoprivrednih metoda. Posljednje reizdanje objavila je izdavačka kuća Forgotten Books 2015. godine dok cijena ovisi o formatu za koji ste zainteresirani.