Prekomjerno rojenje pčela problem sa kojima su se susreli višegradski pčelari

Višegradski pčelari su obavili vrcanje meda ili medobranje. U zavisnosti da li su u pitanju stacionirani ili seleći pčelinjaci, i rezultati se razlikuju od pčelara do pčelara. Ono u čemu su svi složni, bez obzira gdje se njihove košnice nalaze je rojenje pčela, odnosno, rojevi nagoni kojih je ove godine bilo mnogo više nego u ranijim periodima.

Aleksandar Masal, predsjednik ovog višegradskog udruženja koje broji više od 70 aktivnih članova kaže da je sezona bila veoma teška i da nije mogao proći jedan dan, a da na granama voćki "ne vise" rojevi, što je bio i najveći problem. 

Nova pčelarska godina na pomolu

Prvi avgust je dan kada zvanično počinje nova pčelarska sezona, i do tada bi trebalo da se završi vrcanje meda koji je i pored teške godine veoma dobrog kvaliteta.

"Pčele su relativno dobro prezimile jer je zima bila veoma blaga, tako da su ranije nego uobičajeno počele pčelinje paše u našem kraju, karakteristične za biljke kao što je crnjuš, pavita, korov jer je već u februaru bilo temperatura na kojima su napuštale svoje košnice“, priča Masal i dodaje da je prvi unos nektara sa cvjetova zabilježen i prije kalendarskog proljeća u odnosu na prethodne godine.

Dodaje da su i mart i april dali veoma dobru, čak izvanrednu voćnu pašu, ako izuzmemo mikro lokacije gdje stabla nisu uspjela da razviju cvjetove zbog jakih mrazeva i nižih temperatura.

Rojenje prisutnije nego ranijih godina

"Najveći problem nastaje dolaskom maja mjeseca i proljeća zbog velikog broja kišnih dana što nije pogodovalo pčelinjim društvima koja su ranim unosom nektara i polena postala veoma jaka. To je stvorilo situaciju rojevog nagona kod svih višegradskih pčelara i to u količini koja do sada nije zabilježena“, istakao je Masal.

Masal pojašnjava da je rojev nagon veoma teško spriječiti, a ako to i pođe pčelarima za rukom onda je prinos meda veoma veliki, dok je sam kvalitet neprocjenjiv što je uspjelo da ostvari nekoliko njih sa Drine i Rzava.

"Oni koji su podbacili sa prinosom meda sa jedne strane, sreća im se osmjehnula na drugoj pa su tako mogli određeni novčani profit ostvariti prodajom rojeva i matica koji nisu nimalo jeftini", priča Masal sumirajući utiske i zaključujući da je ova godina bila jedna od prosječnih, karakterističnih za ovo podneblje.

Kaže da je najvažnije od svega je da je med vrhunskog kvaliteta, opšte prepoznatljiva boje i mirisa za višegradski kraj i da se nada da će svi potrošački kupiti kod provjerenih pčelara med za svoje potrebe, a ne u prodavnicama gdje se susreće patvoreni, odnosno, med sa velikom količinom šećera i sa mnogo nižom cijenom koja je i odlika za onaj sumnjivog kvaliteta.

Pripreme za veliki Sajam meda

Ovogodišnji 16. Međunarodni Sajam meda i pčelarske opreme planiran je za kraj avgusta sa kvalitetnim programom kako za početnike tako i za one iskusne koji uvijek mogu nauči nešto novo.

Masal ističe da su se ove godine potrudili da dovedu dva vrhunska predavača koji će svoje iskustvo prenijeti na naše pčelare, ali i sve one koji žele da nauče nešto o ovoj poljoprivrednoj grani kako bi se njome mogli baviti u budućnosti. "Riječ je o profesoru Stanu Plutu koji će svoje predavanje zasnivati na uzgoju najpoznatije Kranjske matice kao i vještačkoj oplodnji, dok će drugi predavač Vlado Auguštin pričati o tehnologiji ove grane i zaštiti od varroe bez upotrebe sintetičkih akaricida“, pojasnio je i dodao da se sva realizacija odvija uz podršku lokalne zajednice, mnogobrojnih privrednika kao i pojedinaca te samog udruženja.

Sajam će trajati dva dana, 30. i 31. avgusta i imaće kako edukativni tako i prodajni karakter gdje će se na štandovima pored klasičnog meda moći naći i njegovi preparati kao što su rakije, med u saću, razne mješavine, medenjaci kao i propolis, matična mleč i mnogobrojna oprema. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor