Mnoge porodice prave selekciju prilikom kupovine i odriču se potrebnih stvari.
Potrošačka korpa postaje sve skuplja. Jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj danas treba da izdvoji 550 maraka više u odnosu na njenu vrijednost 2000. godine, u vrijeme prije izbijanja pandemije, izvještava Glas Srpske. To je vidljivo kada se analiziraju podaci koje svakog mjeseca objavljuje Savez sindikata Republike Srpske, a ono što posebno zabrinjava jeste što je najveće povećanje cijena zabilježeno u stavci prehrana, skoro 50 posto.
Vrijednost potrošačke korpe, koja obuhvata najosnovnije stvari za normalan život, polovinom 2020. iznosila je 1.922 KM, a četiri godine kasnije, u junu ove godine, čak 2.472 KM. Najveći godišnji rast zabilježen je u posljednjih 12 mjeseci i on iznosi 225 maraka.
Na prehranu se odnosi 45 posto potrošačke korpe, što postaje problem za mnoge porodice. U odnosu na prije četiri godine sada moraju izdvojiti 390 KM više u odnosu na period prije četiri godine. Ova stavka je sa 731 skočila na 1.118 KM. Do najvećeg rasta cijena u ovom odjeljku došlo je u posljednjih godinu dana.
Kada se ove cijene uporede s prosječnom platom od 1.284 KM i drugim troškovima postaje očigledno da pojedine životne namirnice postaju sve nepristupačnije za kupovinu.
Prema riječima sekretara Saveza sindikata Republike Srpske Gorana Stankovića, ovi podaci sigurno treba da zabrinu, jer ukazuju da cijene hrane sve više jedu kućne budžete porodica. Mnoge od njih su prisiljene da prave veliku selekciju prilikom kupovine, ali i da se odriču mnogih, prijeko potrebnih stvari. Ističe da je hrana poslednjih godina poskupila od 30 do čak 50 posto.
"Najveći rast bilježi se kod nekih od najosnovnijih životnih namirnica. Na taj način dobija se jedna pogrešna slika stvarnog stanja i troškova jedne porodice."
Dodao je da nije optimista ni kada je naredni period u pitanju, jer nove turbulencije na tržištu nafte, nepovoljne vremenske prilike i pojava afričke kuge, koja je desetkovala i prepolovila svinjski fond u Srpskoj, sigurno će uticati na ponovni rast cijena nekih od životnih namirnica, što će značiti novi udar na kućne budžete porodica. Strahuje da će ovaj negativni trend biti nastavljen i smatra da u ovoj priči ima mnogo lova u mutnom kod trgovaca.
"Nije normalno da u pojedinim zapadnim zemljama, s visokim standardom, hrana bude jeftinija nego kod nas. Volio bih kada bi mi neko pojasnio kako to jedna kifla košta 60 feninga, pa i više, a kilogram pšenice duplo manje. Gdje je tu logika?"
Cijene hrane uglavnom rastu i pored usporavanja inflacije. Dinamika nije kao u ranijem periodu. Između jula 2022. i jula 2023. godine porasle su za 4,9 posto, dok su u isto vrijeme 2022. porasle za 10,9 posto u periodu od godinu dana.
Tagovi
Autorica