Pretraga tekstova
Lani je porastao broj stabala maslina sposobnih za rod i to za više 14 hiljada, dok je kod smokava on manji za 250
U 2022. godini zabilježen je porast ukupnog prinosa južnog voća u odnosu na prethodnu godinu kod smokava i maslina, dok se pad ukupnog prinosa bilježi kod mandarina i limuna.
Prinos smokava lani je bio veći za 20,6 posto, a maslina za 37,9 posto u odnosu na godinu ranije. Limuna je bilo manje za 7,9 posto, a mandarina za 2,9 posto, objavio je Federalni zavod za statistiku.
Ubrano je nešto više od hiljadu tona smokava dok je 2021. prinos bio 982 tone. Zanimljivo je da je broj stabala ove voćke manji za 250.
S druge strane, porastao je broj stabala maslina sposobnih za rod i to za više 14 hiljada. Tako su maslinari lani ubrali 1.154 tone što je više za 300 t poredeći sa godinom ranije.
Prinos mandarina lani je iznosio 56,3 tone, a limuna 20,9 tona, kod ove dvije vrste broj stabala sposobnih za rod ostao je isti 3.500 mandarina i 1.150 limuna.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿