Pada broj farmi: U 15 godina manje ih je za 5,3 miliona

Evropski ured za statistiku Eurostat je u svom izvještaju objavio drastičan pad broja poljoprivrednih gazdinstava u Evropskoj uniji. U 2020. godini zabilježen je broj od 9,1 miliona. Procjenjuje se da je u odnosu na 2005. njihova brojnost smanjena za 5,3 miliona, odnosno 37 posto.

Mogu se klasifikovati prema djelatnostima koje dominiraju prihodima. Neka gazdinstva ostvaruju prihod od različitih aktivnosti i radi se o mješovitoj poljoprivredi, dok specijalizirana ostvaruju prihod od usjeva ili stoke. Specijalizacija poljoprivrede se odnosi na to kada jedna aktivnost čini najmanje dvije trećine ukupne standardne proizvodnje farme.

2,6 milion manje mješovitih gazdinstava

Najveći pad broja zabilježen je kod mješovitih. Njih je bilo manje 2,6 miliona, dok je pad za stočarska bio 1,6 mil. i za manje specijalizirana imanja 0,9 mil.. U 2020. bilo je skoro tri petine ili 58 posto gazdinstava kategoriziranih kao specijalizirana.

Od toga su 34 posto činila ratarska, 22 posto trajni usjevi i dva posto hortikultura. Nešto više od jedne petine ili 22 posto su stočarska. Na mljekarska otpada pet posto od svih imanja. Slijede uzgoj goveda i tov, perad, ovce, koze i ostala stoka na ispaši, svako po 4 posto.

Na mješovita je u 2020. otpadalo nešto manje od jedne petine svih farmi ili 19 posto. To znači da su imale više usjeva i/ili stoke bez jedne aktivnosti koja je činila najmanje dvije trećine standardne proizvodnje. Do jedan posto se ne mogu klasifikovati jer su po svojoj prirodi samostalna ili zato što proizvode robu za koju se ne može izračunati standardni učinak.

Najviše površina pod usjevima

Polovina korištene poljoprivredne površine EU ili 52 posto, nalazilo se na poljoprivrednim farmama specijalizovanim za usjeve. Jedna trećina ili 33 posto pripadala je stočarskim, a ostatak od 15 posto mješovitim. U mnogim istočnoevropskim zemljama uočen je visok broj ratarskih imanja.

Za Bugarsku to je 73, Mađarsku 72 i za Rumuniju 67 posto.

Slična situacija je u mediteranskim državama poput Grčke gdje ih je 74, Malte 63 i Hrvatske 61 posto. To je često odražavalo povoljne uslove za uzgoj pojedinih vrsta žitarica, voća i/ili maslina.

Stočarske farme bile su zastupljenije u nekoliko zemalja sjeverozapadne Evrope. Najviše u Luksemburgu i to 82 posto od svih farmi, u Irskoj 79 i Nizozemskoj 58 posto.