Objavljen je FAO izvještaj koji donosi pregled cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, ali i predviđanje za proizvodnju, potrošnju, zalihe i trgovinu žitaricama.
Cijene hrane u junu su bile stabilne, zaključak je redovnog mjesečnog izvještaja Agencije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Naime, pad cijena žitarica je neutralizirao poskupljenje biljnih ulja, šećera i mlijeka.
FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je prošlog mjeseca u prosjeku 120,6 bodova, odnosno nepromijenjen u odnosu na maj. U odnosu na prošlogodišnji juni cijene su bile niže za 2,1 posto.
Protekli su mjesec najviše poskupjela biljna ulja, za 3,1 posto u odnosu na maj, a zbog vala potražnje za palminim. Dodatni poticaj je bila i jača potražnja za sojinim i suncokretovim uljem u sektoru biogoriva u SAD-u.
Poskupio je i šećer, za 1,9 posto, a razlog je zabrinutost zbog nepovoljnih vremenskih prilika i monsuna koji bi se mogli odraziti na proizvodnju u Brazilu i Indiji, vodećim izvoznicima.
Porasle su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,2 posto. Odraz je to poskupljenja maslaca u uvjetima pojačane globalne potražnje i sezonski uvjetovane slabije ponude mlijeka iz zapadne Evrope te niskih zaliha u Okeaniji.
Kada je riječ o mesu, cijene su se zadržale na majskom nivou. Bago poskupljenje ovčetine, svinjetine i govedine neutraliziralo se trend rasta za meso peradi.
Žitarice su pak u junu pojeftinile za 3,0 posto u odnosu na maj i čak 9 posto u odnosu na vrijednosti iz juna 2023., zahvaljujući poboljšanim izgledima za proizvodnju.
Globalne izvozne cijene svih glavnih žitarica padale su iz mjeseca u mjesec. Na pšenicu je najviše utjecao sezonski pritisak žetve na sjevernoj hemisferi. Blago poboljšane proizvodne prognoze u nekim glavnim zemljama izvoznicama, uključujući Kazahstan i Ukrajinu, te privremena zabrana uvoza u Turskoj također su pridonijeli blažem padu cijena.
Crnomorska pšenica jeftinija za 30 eura od europske - što se događa na tržištu žitarica?
Kako je berba kukuruza napredovala u Argentini i Brazilu, gdje se očekuje proizvodnja veća nego ranije predviđeno, pale su i cijene za ovu kulturu. Pored toga, u SAD je pod tom žitaricom zasijano više površina, a i uvjeti za uzgoj su dobri.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište
Pale su i cijene ječma te sirka, a vrlo blago i riže.
U svom odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago podigao procjenu globalne proizvodnje u sezoni 2024./2025., na 2,854 milijarde tona. Ističu da procjena pokazuje da bi svijet u novoj sezoni trebao proizvesti najviše žitarica otkada FAO objavljuje izvještaje.
Naime, urod kukuruza u Argentini, Brazilu, Turskoj i Ukrajini trebao bi biti bolji no što se očekivalo, čime bi se nadoknadili slabiji izgledi za Indoneziju, Pakistan i nekoliko zemalja na jugu Afrike, objašnjavaju.
Podignuta je i procjena proizvodnje pšenice, na 789 miliona tona, zahvaljujući dobrim prognozama za Aziju, posebno Pakistan, a što bi trebalo neutralizirati očekivani pad proizvodnje u Rusiji zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
I proizvodnja riže trebala bi dosegnuti najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke, od 535,1 mil. t.
Procjenjuju rekord i za potrošnju žitarica, a koja bi mogla doći do 2,856 mlrd. t.
Zalihe će vjerojatno na kraju nove sezone, u julu iduće godine, biti veće za 1,3 posto nego na njenom početku i dosegnuti 894 mil. t, izračunali su FAO-u, blago snizivši dosadašnju procjenu.
Obim međunarodne trgovine trebao bi se pak u sezoni 2024./2025. smanjiti za tri posto, na 481,1 mil. t, navodi se u FAO izračunima.
U izvještaju o 45 zemalja koje trebaju pomoć u snabdijevanju hranom FAO je upozorio na visok nivo akutne nesigurnosti na područjima pod kontrolom vlasti u jemenskom gradu Sanaai, gdje glad prijeti gotovo 18 miliona ljudi. Na područjima pod kontrolom vlade u Adenu 4,6 miliona ljudi prijeti kriza u snabdijevanju, navode.
Glad prijeti i palestinskom Pojasu Gaze gdje je zbog sukoba i blokade humanitarne pomoći ugroženo oko 96 posto od 2,15 miliona ljudi.
U Južnom Sudanu sukob je paralizirao ekonomsku aktivnost, nagnao ljude u bijeg i znatno smanjio urod u 2023. godini zbog čega glad prijeti 25,6 miliona ljudi. U Sudanu su prehrambenu sigurnostoko 7,1 milion ljudi ugrozile poplave, pad privredne aktivnosti te građanski nemiri.
Tagovi
Autorica