Pad cijena žitarica i rast troškova: Ratari pred novim gubicima, prijeti i nova inflacija hrane?

Globalno tržište žitarica ponovno je pod snažnim pritiskom, cijene padaju, dok troškovi proizvodnje istovremeno rastu. Analitičari upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do treće uzastopne godine gubitaka za proizvođače te ponovno potaknuti rast cijena hrane, slično razdoblju nakon rat u Ukrajini, piše Agrarheute.

Na berzi Euronext cijene pšenice pratile su kretanja na tržištu sirove nafte. Nakon rasta tokom prošle sedmice, kada je cijena za majski ugovor dosegnula 210,50 eura po toni, a za novu žetvu 223,75 eura, početkom sedmice zabilježen je pad od oko 2,75 eura po toni.

Pad je povezan s kretanjem na tržištu nafte, gdje su one blago oslabile nakon što su Sjedinjene Američke Države djelimično i privremeno ublažile sankcije na rusku naftu. Time je zaustavljen prethodni rast cijena, koji je bio potaknut i špekulativnim trgovinama uslijed geopolitičkih napetosti.

Šta ako se rat nastavi?

Uprkos kratkotrajnom smirivanju, situacija na energetskom tržištu i dalje je nestabilna. Sukob s Iranom i blokada Hormuškog moreuza, kao i iranski napadi na naftnu infrastrukturu na Bliskom istoku, održavaju visok nivo napetosti.

Prema riječima Thierrya Poucha, glavnog ekonomiste Francuske poljoprivredne komore, dugotrajan sukob mogao bi izazvati novi privredni šok: "Ako se rat nastavi, naći ćemo se na rubu ekonomskog poremećaja koji bi ponovno mogao snažno pogoditi poljoprivredu".

Analitičari ističu kako je od početka sukoba s Iranom primjetan pad interesa za kupovinu žitarica. Istovremeno, nedavni rast cijena potaknuo je pojačanu prodaju i dodatni pritisak na tržište.

S druge strane, vremenski uvjeti na sjevernoj hemisferi trenutno su povoljni, što smanjuje zabrinutost oko nadolazeće žetve. Organizacija FranceAgriMer procjenjuje da je čak 84 % francuske meke pšenice u stanju "dobro do vrlo dobro", što je značajno više nego prošle godine.

Troškovi proizvodnje guše proizvođače

Uprkos stabilnim agronomskim uvjetima, ključni problem ostaju troškovi. Cijene goriva, nafte i gnojiva snažno su porasle, a nafte tipa Brent ponovno je premašila 100 dolara po barelu.

Rast cijena gnojiva dodatno zabrinjava proizvođače, posebno uoči sjetve kukuruza u Evropi i SAD-u. Ako cijene žitarica ne porastu dovoljno da nadoknade troškove, mnogi bi proizvođači mogli ponovno poslovati s gubitkom.

Analitičari upozoravaju da bi evropski ratari mogli treću godinu zaredom imati problema s likvidnošću.

Kakva je budućnost tržišta žitarica? Stručnjaci će tražiti odgovore na EuroGrainExchange 2026

Blokada Hormuškog moreuza dodatno komplicira globalnu trgovinu. Iako kroz taj pravac prolazi tek oko 4% svjetskog prometa žitarica, čak osam zemalja ovisi o tim uvoznim rutama, što povećava rizik od poremećaja u snabdijevanju.

Stručnjaci upozoravaju i na mogućnost novog vala inflacije hrane. Kao i tokom rata u Ukrajini, glavni uzrok bili bi visoki troškovi energije i gnojiva, koji se na kraju prelijevaju na krajnje potrošače.

Istovremeno, potrošnja hrane još se nije u potpunosti oporavila od krize 2022. godine, jer domaćinstva i dalje štede zbog općeg rasta cijena.

Uljarice još osjetljivije na naftu

Cijene uljarica, posebno uljane repice, još su snažnije povezane s kretanjem cijena nafte. Na burzi Euronext cijena repice za maj 2026. pala je za više od 6 eura, na oko 505 eura po toni, nakon prethodnih velikih oscilacija.

Na burzi u Chicagu zabilježeni su i dvoznamenkasti padovi cijena soje, unatoč očekivanjima mogućeg susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga krajem mjeseca. Trgovci strahuju da bi eventualno odgađanje pregovora moglo usporiti oporavak izvoza.

U takvom okruženju, obilježenom nestabilnim tržištima, rastućim troškovima i geopolitičkim rizicima, poljoprivredni sektor suočava se s novim izazovima.

Ako se trendovi nastave, pred ratarima bi mogla biti još jedna teška godina, s posljedicama koje će osjetiti i potrošači širom svijeta.