Otpadno staklo kao gnojivo? Australski poljoprivrednici testiraju novu metodu

Može li otpadno staklo postati novi saveznik u poljoprivredi? U Australiji se razvija upravo takav pristup. Staklene flaše iz sistema recikliranja melju se u fini prah ili granulat, a dobiveni materijal zatim se primjenjuje na poljoprivrednim površinama, piše Agrarheute.

Ključni sastojak je silicij, kojeg u staklu ima u velikim količinama. Prema australskim agronomima, silicij bi mogao pomoći u mobilizaciji hraniva u tlu, povećati otpornost biljaka na bolesti, štetočine i sušu te smanjiti potrebu za klasičnim gnojivima.

Od flaše do poljoprivrednog materijala

U Brisbaneu je izgrađeno postrojenje vrijedno oko 4 miliona australskih dolara (približno 2,5 miliona eura), u kojem se trenutno proizvodi približno 20 tona materijala sedmično.

Sirovina dolazi iz sistema povrata ambalaže "Containers for Change" u Queenslandu. Flaše se usitnjavaju u velikim bubnjevima obloženima keramikom, a dobiveni materijal prerađuje se u fini prah ili granulat.

Neki ga poljoprivrednici miješaju s vodom i prskaju po usjevima, dok drugi suhi materijal rasipaju po oranicama i travnjacima. Primjena je zabilježena u proizvodnji žitarica, grožđa, jabuka i šećerne trske, kao i na stočarskim gazdinstvima.

Agronom David Archer navodi da silicij može podržati prirodne odbrambene mehanizme biljaka te pomoći u borbi protiv suše i bolesti. Posebno je zanimljiva njegova moguća uloga u dostupnosti fosfora.

Prema Archeru, silicij može vezati željezo u tlu, čime se dio fosfata oslobađa i postaje dostupniji korijenju biljaka. Bolja dostupnost hraniva potencijalno bi mogla omogućiti smanjenje korištenja mineralnih gnojiva.

Prva iskustva su zanimljiva. Agronom Peter Norwood govori o mogućem povećanju rasta i produktivnosti biljaka od 25 do 30 posto.

Potrebna su neovisna istraživanja

Slična opažanja navodi i stočar Tony Donovan, koji gospodari s oko 14.000 hektara. Mljeveno staklo već je primijenio na približno trećini površina. Prema njegovim riječima, rast trave se poboljšao, a dnevni prirast goveda tokom zime povećao se s ranijih 0,7–0,8 na čak 1,4–2 kilograma.

Ipak, rezultate treba uzeti s oprezom. Riječ je o iskustvima pojedinih gazdinstava i agronoma, a ne o konačno potvrđenim naučno rezultatima.

Potrebna su, ističu, neovisna istraživanja koja će utvrditi učinkovitost, optimalne količine i dugoročni utjecaj mljevenog stakla na tlo.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor