Po ocjeni stručnjaka, ova sad već na izmaku 2018. godina bila je u poljoprivrednom smislu "šarena". Stoga je Agroklub saznao šta najviše muči poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini i sa kakvim željama i očekivanjima oni ulaze u novu godinu.
Veći podsticaji za agrar, zaštita domaće proizvodnje, ukidanje nameta, mogućnost izvoza na tržište Evropske unije, dobri vremenski uslovi kao i ostanak ljudi na selu samo su neka od očekivanja bh. poljoprivrednika u nadolazećoj 2019. godini.
Po ocjeni stručnjaka, ova sad već na izmaku 2018. godina bila je u poljoprivrednom smislu "šarena". Stoga je Agroklub "opipao puls" i saznao šta najviše muči poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini i sa kakvim željama i očekivanjima oni ulaze u novu godinu.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske nazvao je ovu ovu "šarenom" godinom baš kada su u pitanju prinosi najzastupljenijih kultura - kukuruza i pšenice. Na "privredno-političkom" planu obećao je da će imati susret sa novim entitetskim ministrom poljoprivrede.
"Smatramo da će neki naši zahtjevi uvažiti. Ti zahtjevi će biti kako u pogledu visine agrarnog budžeta, tako u pogledu prerasapodjele sredstava. Prema Savjetu ministara i organima na nivou BiH naši stavovi ostaju nepromijenjeni. Smatramo da je obavezno uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje", rekao je Marinković.
Upozorio je da je domaća bh. poljoprivredna proizvodnja više ugrožena prekomjernim uvozom nego samom podsticajnom politikom.
Njegov kolega iz Federacije Bosne i Hercegovine, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ovog entiteta, smatra da najhitnije treba povećati izdvajanja za poljoprivredu.
"Ovo dosad što se izdvajalo je mizerno. Bez podsticaja poljoprivrednici ne mogu imati kvalitetnu proizvodnju. Sa ovim sad što imaju jedva da pokrivaju troškove proizvodnje", kazao je Bićo i upozorio na skupu poljoprivrednu proizvodnju i uvoz koji uništava i ono malo što se u Federaciji proizvede.
Da neće biti nekakavih izmjena u 2019. "na dole" u stočarskom sektoru nada se Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske, uz napomenu da neke stvari treba popraviti. On je istakao kako su u Hrvatskoj izdvajanja za stočare višestruko veća nego u Bosni i Hercegovini i zato bh. farmeri ne mogu biti ravnopravni i konkurentni na tržištu.
Usorac očekuje da se zaustavi trend pada broja proizvođača mlijeka, ali prvenstveno iz razloga da kako je rekao "ne umre selo". Dodao je da je potrebno sačuvati mljekarski sektor jer on "veže" najviše ljudi kada je agrar u pitanju.
"Ako bi nestalo mlijeka, u selu bi nestalo stanovnika, jer nema niko interesa da živi na selu ako ne može da živi od svog rada", zaključio je prvi farmer Srpske.
Nadolazeću godinu bez elementarnih nepogoda priželjkuje Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske. On se nada da će 2019. kako je rekao "normalna" bez velikih padavina, suše i leda, uz podsjećanje da sve to nije obišlo ovu godinu.
Mastalo je rekao da povrtalari isčekuju da do 1. marta sljedeće godine budu isplaćene subvencije koje su odobrene u iznosu od 1.800.000 KM. Ističe da bi to bio veliki podstrek za povrtlare s obzirom da je ranije na godišnjem nivou povrtlarskom sektoru ukupno isplaćivano samo 360.000 KM.
Ono što trenutno zabrinjava povrtlare, kaže Mastalo, jeste nestašica sjemena krompira kao i njegova visoka cijena.
"Kako će sve to završiti ni sam ne znam", neizvjesno govori ovaj povrtlar.
Voćar Dragoja Dojčinović vjeruje da će naredna u poređenju sa ovom godinom kada se radi o prinosu biti dosta lošija.
"I kada bi bila najidealnija godina, mi očekujemo da ćemo imati dosta manji rod, manji i od prosjeka", pesimistično je rekao on.
Dojčinović koji je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske računa da bi sa novom Vladom trebalo doći do nekih većih pomaka u voćarstvu.
"Predsjednik vlade je najavio da će se pravilnik regulisati zakonom što je naša inicijativa unazad nekoliko godina. Želimo da znamo koliko kome iz agrarnog budžeta pripada, da znamo koliko možemo investirati, a koliko možemo dobiti nazad", optimističan je Dojčinović barem po ovom pitanju.
Poboljšanje i povećanje proizvodnje u budućoj godini kao i izlazak na evropsko tržište isčekuju i živinari.
"Očekujemo da krene izvoz u zemlje Evropske unije, odnosno odobrenje Evropske komisije tako da rasteretimo naše tržište i ostvarimo povoljnije ekonomske efekte. Očekujemo od državnih organa na nivou Bosne i Hercegovine da zaštite domaću proizvodnju, a od entitetskog ministarstva i vlade da dobijemo povoljnije podsticaje, da se ukinu parafiskalni nameti i da se smanje porezi i doprinosi, a onda je na nama proizvođačima da povećamo i prozvodnju i zapošljavanje i kvalitet naših proizvoda", rekao je za Agroklub Nebojša Rakić, direktor Zajednice živinara Republike Srpske.
Tagovi
Autor
65
Glasova: 29
Da 44,6%
Glasova: 25
Ne 38,5%
Glasova: 11
Ne zanima me ni rad ni nedjelja 16,9%
