Od šume do asfalta: Zašto sve više divljih životinja bira grad?

Sve veći broj "nepozvanih" divljih životinja nastanjuje urbane sredine. Lisica se, na primjer, u brojnim bh. gradovima toliko udomaćila, da više i nije iznenađenje sresti je. Također, u protekom periodu svjedočili smo i posjetama divljih svinja, srna i medvjeda. Ova situacija postavlja nove izazove pred stanovništvo i stručnjake - kako uspostaviti harmoničan suživot s njima?

Ovim pitanjem pozabavio se i Odsjek za zaštitu prirode i upravljanje divljači Fakulteta za poljoprivredu, prehrambenu nauku i upravljanje okolišem Univerziteta u Debrecenu, u Mađarskoj, koji je organizirao mini konferenciju o divljim životinjama u gradovima, piše innoteka.hu. Istaknuto je kako sve veći broj njih pronalazi sigurnija staništa u urbanim sredinama, gdje imaju manje prirodnih neprijatelja i lakši pristup hrani. Ovaj trend ne utječe samo na ekosistem, već i na svakodnevni život stanovništva.

Njihova pojava, kako navode, otvara i ekološka i ekonomska pitanja. Neke životinje, poput ptica pjevica, pozitivno su prihvaćene jer pružaju estetski užitak i igraju značajnu ulogu u suzbijanju insekata. S druge strane, vrste poput sivih vrana ili divljih svinja, nisu rado viđene gošće.

Ptica s "lošim marketingom"

Docent na katedri i glavni organizator mini konferencije, Kövér László, kroz primjer svoje istraživačke teme, sive vrane, prikazao je koliko su razlozi urbanizacije pojedinih vrsta kompleksni, kao i njihov uticaj na okolinu.

"Da, situacija se stalno mijenja. Sukobi između ljudi i životinja postali su učestaliji, kako u gradovima tako i izvan njih", objašnjava Kövér, dodavši kako tome doprinose i mediji, koji rado izvještavaju o takvim incidentima, čime stvaraju utisak da su češći nego ranije.

Prisutnost sive vrane nije nužno štetna. Istraživanje mađarskih profesora je pokazalo da njihov rast populacije ima negativne posljedice na druge ptičje vrste, ali napominju i da one imaju važnu ekološku ulogu.

"Problem je u tome što sive vrane u proljeće često pljačkaju gnijezda drugih ptica, odnoseći jaja i mladunce, što može negativno utjecati na urbanu bioraznolikost. Ipak, ne smijemo ih potpuno demonizirati. One imaju svoju ekološku ulogu – uklanjaju strvine, a njihova napuštena gnijezda mogu poslužiti drugim vrstama", naveo je Kövér.

Velika sjenica idealna je za zaštitu ekoloških voćnjaka i vinograda, a korisna je i šumama

Siva vrana je vršni predator u urbanim ekosistemima. Njihov jedini ozbiljan neprijatelj su one same, jer često pljačkaju gnijezda svojih vršnjaka i međusobno se takmiče za resurse.

Vrane su poznate i po svojoj inteligenciji i shvatile su da ih u gradu ljudi neće loviti. Također, grad im pruža obilje hrane - parkovi i smeće su za njih neiscrpan izvor resursa. Međutim, postale su toliko hrabre da ponekad napadaju ljude. Posebno u proljeće, kada brane svoje mlade, mogu pokazivati agresivno ponašanje. Provedeno istraživanje je pokazalo da jedinke koje se izlegu u gradu ostaju u njemu cijeli život. Dakle, one više nisu samo privremeni posjetioci - postale su stalni stanovnici gradova.

Suživot s divljim svinjama

Većina divljih životinja koje se presele u grad (posebno one koje ne mogu letjeti) pokušava se sakriti od ljudi, zbog čega većina vodi noćni način života. Takav je slučaj, na primjer, s divljim svinjama.

Istraživao ih je sa svojim timom Miklós Heltai, univerzitetski profesor na Mađarskom univerzitetu za poljoprivredu i biološke nauke. Njihovo prisustvo omogućio je čovjek. Mnoge divlje svinje, na primjer, danju se skrivaju u napuštenim objektima, a noću izlaze, prevrću kontejnere i jedu plodove voćaka, pokazujući izuzetnu prilagodljivost gradskom životu.

Noćna šetnja - krdo divljih svinja snimljeno u gradu

Stručnjaci napominju da se ne može svaka problematična vrsta jednostavno ukloniti jer i one imaju svoju ekološku ulogu. Ističu kako je neophodno njihovo kontinuirano praćenje – prikupljanje tačnih podataka o populaciji i uzrocima problema. Jedno od rješenja je razrada strategija za upravljanje - u nekim slučajevima premještanje ili regulacija populacije mogu biti neophodni, ali tek nakon detaljne analize.

Poboljšanje upravljanja otpadom i urbane infrastrukture – pravilno skladištenje otpada i arhitektonska rješenja prilagođena pticama mogu smanjiti štetu koju životinje uzrokuju. U konačnici, kako prenosi Agroinform, problem divljih životinja u gradovima nije crno-bijel. Kako bi se postigao pravi balans, potrebno je razviti dugoročne strategije zasnovane na naučnim istraživanjima.