Od početka 21. stoljeća globalna poljoprivreda izgubila je i površinu i radnu snagu

Dok šume i polja nestaju, globalna proizvodnja hrane bilježi značajan rast, stoji u ovogodišnjem izvještaju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO.

Prema njemu, poljoprivredne površine smanjile su se za 91 milion hektara između 2000. i 2022., što otprilike odgovara zajedničkoj površini Njemačke i Francuske. U istom razdoblju šume su izgubile čak 109 mil. ha. 

Rasla proizvodnja

Uprkos padu broja obradivih površina, proizvodnja ključnih usjeva poput kukuruza, pšenice, šećerne trske i riže porasla je za 56%, dosegnuvši 9,6 milijardi tona u 2022. godini. 

Kako navode, proizvodnja mesa također prati uzlazni trend, povećala se za 55% na 361 milion tona, s peradi koja je preuzela vodeće mjesto svinjetini kao najtraženije meso. Osim toga, povećanje proizvodnje biljnog ulja, posebno palminog, iznosilo je čak 133% između 2000. i 2021. godine.

Bez obzira na ove napretke, kažu, glad i dalje predstavlja ozbiljan problem. Prošle godine između 713 i 757 miliona ljudi, uglavnom iz Azije i Afrike, bilo je pothranjeno. To je 152 mil. više ljudi u odnosu na 2019. godinu. 

Promjene u industriji

Svjetska poljoprivreda doživjela je značajne promjene u posljednja dva desetljeća. Vrijednost sektora skočila je za 89%, na impresivnih 3.800 milijardi dolara u 2022. godini. Istovremeno, udio zaposlenih u poljoprivredi se smanjio, s 40 na 26%, stoji u izvještaju.

Upotreba pesticida povećala se za čak 70% od 2000. do 2022., pri čemu su ih najviše trošile zemlje Amerike. U 2022. godini, korištenje mineralnih gnojiva u poljoprivredi dosegnulo je 185 mil. t, od čega je više od pola činilo azot. Sveukupno je to povećanje od 37% u odnosu na 2000. godinu.

Emisije stakleničkih plinova iz agroprehrambenih sistema veće su za 10% između 2000. i 2022., dok su emisije na razini farmi povećane za 15%, pri čemu stočarstvo generira više od pola tih emisija.