Od dosadnog korova do vrijednog resursa: Zašto poljoprivrednici ne bi trebali uništavati koprivu

Ko se nije barem jednom opekao na koprivu (Urticu)? Možda u djetinjstvu, kada ste išli po loptu u kanal prepun ove biljke koju je Marko O. namjerno napucao? Ili ste se nedavno za vrijeme prvomajskog roštilja spotaknuli u šumi dok ste išli po sitnija drva u vikend naselju i završili u njenom vatrenom zagrljaju.

Jedna je od rijetkih biljaka koja posjeduje izuzetno učinkovit odbrambeni sistem nalik mikroskopskoj hipodermskoj igli. Njene žareće dlačice pri dodiru pucaju, probijaju kožu i ubrizgavaju mješavinu hemijskih spojeva poput histamina, acetilkolina i mravlje kiseline, što uzrokuje pečenje, svrbež i crvenilo.

Upravo zbog tog mehanizma smatra se jednom od najupečatljivijih odbrambenih biljaka u prirodi. Taj sistem odbrane toliko je učinkovit da su neke druge biljke, poput mrtve koprive (Lamium), evolucijski razvile sličan izgled kako bi odbijale biljojede, iako same uopće ne posjeduju žareće dlačice.

O historiji i nauci

Kroz historiju su i druge biljke imale "lošu reputaciju", poput paradajza, krompira, patlidžana i luka. Paradajz se u Evropi, sve do 17. stoljeća smatrao opasnim, dijelom i zato što je kiselina iz njega mogla otpuštati olovo iz tadašnjeg kositrenog posuđa iz kojih su jeli bogati, pa se trovanje pogrešno pripisivalo njemu.

Krompir je pak u Evropi isprva odbacivan jer nije bio spomenut u Bibliji i jer je rastao pod zemljom, što se povezivalo s bolešću i "nečistim" silama. U Francuskoj ga se čak povezivalo s gubom. Pa su ga onda toliko zavoljeli i podarili svijetu "francuske pržence" (french fries) ili kako se to kod nas kaže pomfrit.

Kopriva se kroz historiju koristila na brojne načine. Postoje zapisi još iz rimskog razdoblja o vojnicima koji su se namjerno njom šibali kako bi se ugrijali. Arheološki nalazi iz bronzanog doba upućuju na to da se njezna vlakna koristila za izradu odjeće. Na primjer u knjizi Gillian Edom "Od žarenja do predenja: historija vlakna koprive" (From Sting to Spin: A History of Nettle Fibre) autorica je prikupila dokaze o korištenju vlakana koprive u različitim dijelovima svijeta, od najranijih razdoblja pa sve do Drugog svjetskog rata, s posebnim naglaskom na Japan.

Biljka je bogata hranjivim tvarima, uključujući vitamine, minerale, masti i aminokiseline, a mnogi njeni spojevi djeluju kao prirodni antioksidansi. Ako se pravilno pripremi, kopriva se može koristiti u prehrani - za čaj, juhu, variva, pesto, hljeb pa čak i kolače. U Cornwallu se od njenog lišća proizvodi i sir Cornish Yarg.

Ima ima ključnu ulogu u održavanju bioraznolikosti. Podržava velik broj oprašivača i životinjskih vrsta. Kukci koji žive na koprivi dovoljno su lagani da ne aktiviraju žareće dlačice, pa se mogu hraniti i razmnožavati bez opasnosti. Posebno je važna za određene vrste leptira, čije gusjenice koriste koprivu kao primarni izvor hrane.

Kako je konj postao temelj na kojem je razvijana ljudska civilizacija

Kopriva koristi i pticama: gusto lišće pruža zaklon za gniježđenje, a vrste poput zeba i vrabaca hrane se njenim sjemenkama tokom jeseni i zime, čime učestvuju i u širenju biljke.

Brojni oprašivači, uključujući pčele, privučeni su njezinim cvjetovima koji daju nektar u razdoblju kada mnoge druge biljke više ne cvjetaju, čime kopriva popunjava važnu ekološku prazninu.

Sve je popularnija i u ekološkoj i permakulturnoj proizvodnji gdje se koristi kao dušično gnojivo, ali i insekticid.

Najpoznatija monografija

Knjiga "Prirodoslovlje kopriva" (A Natural History of Nettles) britanskog autora Keitha R. Wheelera jedna je od najpoznatijih monografija posvećenih ovoj biljci. Nastala je kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja ekologije, mikroskopske biologije i etnobotanike.

Autor ju prikazuje kao kompleksan organizam, a ne kao običan korov ili ljekovitu biljku. Posebno detaljno obrađuje njenu biologiju, strukturu žarećih dlačica i hemijski mehanizam odbrane, kao i njene interakcije s drugim vrstama. Analizira historijsku i praktičnu upotrebu koprive - kao hrane, stočne krme i izvora vlakana, osobito u razdobljima ratova i nestašica tokom Prvog i Drugog svjetskog rata.

Kopriva u ishrani peradi - podstiče njihov rast i utiče na proizvodnju jaja

Time kopriva izlazi iz okvira "obične biljke" i postaje dio kulturne i ekonomske historije čovjeka.

Biologija, historija i ekologija

U knjizi autor povezuje botaniku, zoologiju, ekologiju, historiju i etnologiju te koprivu prikazuje kao biljku duboko povezanu s prirodnim i ljudskim sistemima. Kopriva tako spaja biologiju, historiju, kulturu i ekologiju - od odbrambenog mehanizma koji djeluje poput prirodne igle, preko prehrambene i industrijske upotrebe, do važne uloge u ekosistemima, što je čini jednom od najzanimljivijih i najpodcjenjenijih biljaka u prirodi.