Evropska komisija objavila je prognozu poljoprivredne proizvodnje, prihoda poljoprivrednika te utjecaja na okoliš za razdoblje 2017.-2030. godine. Gdje bi mogla nastupiti kriza, a koji će se sektori stabilizirati, pročitajte u članku!
Evropska komisija objavila je prognozu poljoprivredne proizvodnje, prihoda poljoprivrednika te utjecaja na okoliš za razdoblje 2017.-2030. godine. Budući da su pregovori o izlasku iz Ujedinjenog Kraljevstva iz EU u tijeku, projekcije se izrađuju na temelju Evropske unije od 28 država članica, odnosno uključujući Veliku Britaniju, za cjelokupno razdoblje izgleda.
Iako su EU politike biogoriva nakon 2020. godine još uvijek nejasne, tržištem biogoriva i dalje će se upravljati od strane politike. Unatoč tome, glavni čimbenik koji utječe na tržište nakon 2020. godine bit će smanjenje ukupne potrošnje benzina i dizela. Smanjena potražnja za biodizelom iz biljnih ulja će utjecati na smanjenje proizvodnje uljane repice u EU.
Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta nastavila je opadati posljednjih godina, iako sporijim tempom. Očekuje se nastavak ovog trenda, kada će se do 2030. godine koristiti 172 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Isto se odnosi i na obradive površine tijekom promatranog razdoblja. Udio trajnih travnjaka u ukupnom korištenom poljoprivrednom zemljištu ostaje stabilan, u skladu s trenutnim zahtjevima Zajedničke poljoprivredne politike.
Cjelokupnu prognozu Evropske komisije za poljoprivredu 2017.-2030. pronađite u dokumentu ispod teksta!
Globalna potrošnja šećera i dalje raste. Međutim, očekuje se da će promjena preferencija potrošača i povećanje zdravstvenih problema smanjiti potrošnju šećera u EU za 5% do 2030. godine u korist izoglukoze i drugih zaslađivača. Svjetska proizvodnja šećera ponovno bi trebala rasti nakon dvije godine globalnog deficita. Povećana proizvodnja šećera bit će pod pritiskom 2018. godine na već niskoj svjetskoj cijeni bijelog šećera prije nego što se stabilizira. Ukidanjem kvota za šećer, predviđa se povećanje EU proizvodnje za 12% do 2030. godine, čime EU postaje neto izvoznik. Povećanje će biti koncentrirano u najisplativijim područjima, potaknuto povećanjem prinosa šećerne repe.
Očekuje se da će proizvodnja žitarica u EU porasti na 341 milijuna tona do 2030. godine, potaknuta većom potražnjom za hranom, dobrim izgledima za izvoz (osobito za pšenicu) i povećanom upotrebom žitarica u industriji. Međutim, jači rast će biti zaustavljen zbog ograničenog potencijala za širenje područja pod usjevima i sporijim rastom prinosa u EU nego u drugim regijama svijeta. Očekuje se da će se zalihe žitarica uravnotežiti ispod povijesnih razina, pogotovo pšenica i ječam. Očekuje se da će se cijene oporaviti na preko 170 EUR/t u prosjeku, a na kraju razdoblja oko 194 EUR/t za pšenicu.
Očekivana niža potražnja za biljnim uljima s tržišta biogoriva stvorit će pritisak na područje uzgoja uljane repice. Povećana potražnja za proteinskim obrocima uglavnom će biti ispunjena povećanjem uvoza soje i domaćom proizvodnjom soje. Proteinski usjevi nedavno su doživjeli snažnu obnovu s rekordnom proizvodnjom u 2017/2018. To je potaknulo povoljno političko okruženje i dobra potražnja. Međutim, rast površina pod usjevima može se usporiti tijekom promatranog razdoblja, s obzirom na pritiske na cijene hrane i korištenje inputa u proizvodnji. Ovo, zajedno s nekim poboljšanjima prinosa, dovest će do blagog povećanja proizvodnje u EU.
Unatoč poteškoćama posljednjih godina, očekuje se da će rast svjetske i EU potražnje dugoročno podržati svjetsko tržište mliječnih proizvoda. Međutim, varijabilnost cijena svjetskog tržišta će se nastaviti te se kratkoročna neravnoteža na tržištu ne može isključiti.
Očekuje se da će se globalna trgovina mlijeka u prahu, obranog mlijeku u prahu, sira i maslaca u prosjeku povećati za 1 milion tona ekvivalenta mlijeka godišnje. To je znatno ispod prosječnog rasta koji smo vidjeli kod gotovo svih proizvoda u zadnjih 10 godina. Jedina iznimka je putar, čija će se prodaja širiti brže nego u posljednjem desetljeću. Kina će ostati vodeći svjetski uvoznik mliječnih proizvoda. Očekuje se da će pošiljke u Kinu znatno porasti, iako manje nego u prošlosti.
Kina će ostati vodeći svjetski uvoznik mliječnih proizvoda. Očekuje se da će pošiljke u Kinu znatno porasti, iako manje nego u prošlosti.
Paralelno bi bilo potrebno oko 900 hiljada tona mlijeka godišnje kako bi se zadovoljio rast domaće uporabe u EU. To će se uglavnom odnositi na sir i za preradu ostalih mliječnih proizvoda kao što su mliječni deserti, praškasti mliječni proizvodi, dječja hrana, proteini i koncentrati sirutke. Nasuprot tome, očekuje se da će se izravna potrošnja tekućeg mlijeka nastaviti smanjivati.
Očekuje se da će rast svjetskog stanovništva i rast prihoda potaknuti veću potražnju za mesom u svijetu. To će također pridonijeti većem izvozu mesa iz EU. Ipak, 90% ukupne proizvodnje EU mesa će ići potrošačima EU.
Očekuje se da će se potrošnja po stanovniku EU nastaviti lagano povećavati u prvim godinama promatranog razdoblja. Međutim, kako se približavamo 2030., potrošnja po stanovniku će se smanjiti prema trenutnoj razini, a perad će preuzeti određeni tržišni udio u odnosu na ostalo meso. Očekuje se da će se potrošnja svježeg mesa smanjivati, dok će ukupna potrošnja biti podržana daljnjom uporabom mesnih proizvoda kao sastojaka u prerađenim proizvodima.
Proizvodnja govedine oporavila se u razdoblju 2014-2016 nakon restrukturiranja mliječnog sektora. Očekivalo se da će se proizvodnja stabilizirati 2017., prije nego što se vrati na trend smanjenja. To će uglavnom biti uvjetovano padom broja krava i nižom domaćom potražnjom.
Očekuje se da će rast svjetskog stanovništva i rast prihoda potaknuti veću potražnju za mesom u svijetu!
Nakon višegodišnjeg kontinuiranog pada, očekuje se da će se proizvodnja i potrošnja ovaca i koza nešto povećati.
Zahvaljujući snažnom izvozu u Kinu, 2016. i 2017. godine ponovno su se oporavile cijene svinjetine. Proizvodnja svinjskog mesa iskoristila je ovu kratkotrajnu priliku, ali se očekuje da će se proširiti tek neznatno do 2030. usprkos povoljnim cijenama hrane.
Što se tiče maslinovog ulja, očekuju se daljnja strukturna poboljšanja tijekom promatranog razdoblja, što će rezultirati poboljšanim prinosima i većom proizvodnjom. Najveći rast očekuje se u Španjolskoj i Portugalu. Ova dodatna proizvodnja poslužit će kako rastućoj svjetskoj potražnji, tako i povećanju potrošnje u EU, osim u glavnim proizvodnim zemljama, tj. Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Portugalu, gdje će se potrošnja dodatno smanjivati. EU će ojačati svoj položaj kao najvećeg svjetskog proizvođača i izvoznika maslinovog ulja.
Očekuje se da će daljnja modernizacija sektora u proizvodnji jabuka postići veće prinose, zahvaljujući starim voćnjacima koji su djelomično zamijenjeni novim sadnicama, novim proizvodnim metodama, poboljšanom otpornosti na bolesti i suzbijanju štetočina. Povećanje prinosa u kombinaciji sa smanjenjem proizvodnog područja dovest će do stabilizacije proizvodnje jabuka. Konzumacija svježih jabuka će se uravnotežiti, dok će konzumacija prerađene jabuke vjerojatno malo pasti. Međutim, veći će izvoz nadoknaditi ovaj pad.
Ukupna potrošnja vina u EU će se stabilizirati nakon dugog razdoblja pada. Međutim, ukupna domaća potrošnja će se smanjiti zbog smanjenja ostalih procesa proizvodnje vina i proizvoda kao što su destilacija, vinski ocat i vermut. Očekuje se da će EU zadržati stabilan rast izvoza vina, zahvaljujući snažnoj potražnji za vinima s geografskom oznakom i pjenušavim vinom. Sveukupno gledano, to će dovesti do neznatnog smanjenja proizvodnje u EU, a povećani prinosi neće u potpunosti nadoknaditi pad površina vinograda.
EU proizvodnja svježeg paradajza trebala bi ostati relativno stabilna, unatoč porastu prinosa koji proizlaze iz duljih proizvodnih razdoblja. Očekuje se da će potrošnja svježeg paradajza blago pasti, ali da će se potrošnja prerađenog paradajza malo porasti.
Očekuje se da će se ukupni poljoprivredni prihod u EU značajno smanjiti u stvarnom vremenu tijekom promatranog razdoblja. Nasuprot tome, poljoprivredni dohodak po radniku bi trebao neznatno porasti zbog nastavka strukturnih promjena i broja ljudi koji napuštaju poljoprivredu. Očekivani porast vrijednosti proizvodnje bit će djelomično nadoknađen očekivanim povećanjem troškova proizvodnje, koji proizlaze uglavnom iz većih cijena energije i snažnijem obaranju cijena.
Ukupni poljoprivredni prihod u EU mogao bi se značajno smanjiti. Nasuprot tome, poljoprivredni dohodak po radniku bi trebao neznatno porasti zbog nastavka strukturnih promjena i broja ljudi koji napuštaju poljoprivredu.
Ovo izvješće također raspravlja o očekivanom utjecaju tržišta na određene pokazatelje zaštite okoliša kao što su one za emisije stakleničkih plinova i štetnih tvari u zraku te višak dušika. Promjene u stočarstvu bit će glavni čimbenik za emisije. To je zato što većina emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi proizlazi izravno ili neizravno iz uzgoja životinja. Očekuje se smanjenje emisija uslijed projiciranog smanjenja ukupnih stočnih stopa EU do 2030. godine. U usporedbi s 2008. godinom, očekuje se da će staklenički plinovi pasti za 1,5%, a emisije amonijaka za 10%.
Makroekonomske pretpostavke uključuju nastavak niske cijene nafte, ali umjereno povećanje do 90 dolara po barelu do 2030. godine. To je niža razina nego što je pretpostavljeno u prethodnim izgledima. Euro će vjerojatno ostati konkurentan u kratkom razdoblju. U srednjoročnom razdoblju pretpostavljaju da će tečaj osjetno umiriti, dosegnuvši 1,23 USD/EUR do 2030. godine. Očekuje se da će kratkoročni ekonomski rast u Evropskoj uniji biti nešto jači od prethodno predviđenih, tek nešto viši od 2%. U srednjoročnom razdoblju (tj. 2020.-2030.), pretpostavlja se godišnja stopa rasta između 1,5-1,8%.
Izvor: ec.europa.eu
Foto: Bigstockphoto/alptraum Pixabay/Hans/congerdesign
Dokumenti
Autorica
