Ništa od zimnice - voće i povrće se ne kupuje na kilograme već grame?

Promjenjivo vrijeme i velike razlike u temperaturama nanijelo je ove godine štetu mnogim voćarima i povrtlarima u BiH, što se odrazilo i na cijene voća i povrća, pa sve manje domaćica ove godine planira da pravi zimnicu.

Iako već od kraja avgusta tradicionalno počinju pripreme za zimnicu, a domaćice uveliko obilaziti gradske tržnice ili markete u potrazi za kvalitetnim voćem i povrćem, ove godine će, bar sudeći po komentarima piljara, ali i domaćica, to biti nešto skromnije u odnosu na raniji period.

Cijene voća i povrća i do 30 odsto veće

Naime, cijene paprika, paradajza, krastavaca, karfiola i sličnog povrća, koje se najviše i koriste za pravljenje zimnica, ove godine su dostigle i do 30 odsto veću cijenu u odnosu na prošlu godinu.

Poljoprivrednici ističu da je za sve krivo loše vrijeme koje ih je ove godine zadesilo. Prvo su obilne kiše, grad i niske temperature u aprilu i maju uništile mnoge zasade voća i povrća, a kasnije ih je dotukla suša. Od povrća su najugroženiji bili krompir, luk, paradajz, paprike, krastavac, grah, grašak i mahune, zbog čega su mnogi povrtlari bili prinuđeni ponovo da siju pojedine proizvode.

Ono što nisu uništile kiše, jesu visoke temperature u avgustu, zbog čega su poljoprivrednici još ranije najavljivali da će cijene voća i povrća ove godine biti veće u odnosu na prošlu. Razlog za to su uništeni usjevi, a da bi spasili lošu sezonu, proizvođači svoje proizvode moraju prodavati po znatno većoj cijeni. Ono što nemaju naši proizvođači, nabavlja se iz uvoza, a cijene, naravno, diktiraju uvoznici.

Iako poljoprivrednici ističu da su na gubitku i da svoje proizvode daju u bescjenje, građani s druge strane pokazuju da si ne mogu priuštiti ni takve cijene jer im to platežna moć ne dozvoljava.

Prodaja na tržnicama u Banjaluci znatno opala

To potvrđuju i prodavci na banjalučkoj gradskoj tržnici koji su za Agroklub kazali da im prodaja nikad nije bila gora, te da i oni koji se odluče za kupovinu, najčešće ne kupuju na kilograme, već grame.

Ističu da je prodaja ista, bilo da je radni dan ili vikend, te da se mnogi od njih kući vraćaju sa skoro praznim novčanicima i svom robom koju imaju na štandovima.

"Sve više gledaju, a sve manje kupuju", komentar je koji se često može čuti od prodavaca na štandovima gradske tržnice. Prodavci kažu da izbora nemaju jer cijene ne mogu sniziti.

Građani, koje smo zatekli na tržnici, na pomen zimnice, samo su odmahivali rukom, navodeći da će je ove godine imati samo oni koji imaju svoje bašte ili "dublje novčanike".

Ostali, koji su osuđeni na kupovinu po tržnicama i radnjama, teško da će se odlučiti na pravljenje veće količine zimnice, s obzirom na činjenicu da je cijena većine vrsta povrća takva, da ga je, kako tvrde domaćice, skupo kupovati i za pravljenje ručka.

Ističu da su ove godine paradajz, paprike i krastavci, kao i druge poljoprivredne kulture od kojih se prave salate, daleko skuplje nego ranije.

Cijene povrća mnoge domaćice odbijaju od zimnice

Primjera radi, kilogram paradajza je pretprošle godine u Banjaluci koštao 0,60 KM, prošle 1,20 KM, a ove u prosjeku od 1,50 do 2,00 KM, u zavisnosti da li ga kupujete na tržnici ili u marketima.

Crvena paprika je poskupila sa 1,50 KM na 2.00 do 2,50 KM, koliko trenutno košta na gradskim tržnicama ili marketima. Cijena žute paprike je skočila sa jedne na 1,30 do 1,50 KM, krastavaca sa 0,40 KM na 1,00 do 1,50 KM, a crvenog luka sa 0,60 KM na 1,50 KM.

Kilogram kupusa i patlidžana trenutno košta 1,50 KM, mrtkve dvije, a karfiola oko 5,00 KM. Ovo su, naravno, cijene za povrće iz konvencionalne proizvodnje.

Ukoliko, pak, neko želi da kupi ono organsko, onda će za kilogram morati da izdvoji i do 50 odsto više.

Tako se kilogram paprika kreće oko 4,00 KM, paradajza 3,50 KM, krastavaca 3,50 KM, cvekle 4,50 KM, krompira oko 3,00 KM, mrkve oko 5,00 KM, a za organski crveni luk se treba izdvojiti oko 3,50 KM po kilogramu.

Riječ je o povrću koje je nezaobilazno prilikom pripremanja zimnice, pa mnoge domaćice još računaju da li im se isplati pravljenje zimnice ili ne, dok one koje su odlučile da zgotove nešto kiselih salata ili ajvara, kupuju mnogo manje količine povrća nego ranije. Primjera radi, za kilogram ajvara potrebno je oko tri kilograma crvenih paprika i kilogram patlidžana, što u prosjeku dođe oko 9,00 KM.

Za taj iznos mogu da kupe ajvar u marketima. Tegla ajvara od kilogram se u marketima može kupiti i za 3,50 KM, kiselih krastavaca, paprika i šarene salate za 3,00 KM, a litar paradajza za dvije KM.

Domaće je najbolje, ali kvalitet diktiraju cijene

"Naravno da se ništa ne može porediti sa domaćim ajvarom i salatama, ali na žalost platežna moć građana diktira i kvalitet hrane. Ranijih godina sam pravila zimnicu i uvijek sam imala pune police u špajzu raznih salata, ajvara, džemova i sokova. Međutim, iz godine u godinu sam to smanjivala i ove godine ne vjerujem da ću išta napraviti", kazala nam je Dragica Radić iz Banjaluke, koju smo sreli na gradskoj tržnici. Ona ističe da su cijene povrća takve da se prosto više isplati kupiti već gotov proizvod nego praviti zimnicu.

Povrtlari i voćari se, međutim, ne slažu sa mišljenjima građana, navodeći da svoje proizvode ionako daju zabadava, ali da im ni to ne pomaže jer prodaja ne ide. Ističu da prodaju po cijeni znatno nižoj nego na mnogim gradskim tržnicama, ali da bez uvezivanja i organizovanog otkupa mali proizvođači teško pronalaze kupce.

Muku muče i voćari, koji od početka godine samo sabiraju štete.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS kaže da su mnogi voćari ove godine već pretrpjeli štetu zbog grada, a sada i zbog visokih temperatura.

"I pitanje je hoće li moći da zadovolje i industrijske potrebe, jer plodovi ispečeni od sunca trunu i načinju ih razni insekti, pčele, ptice i slično", navodi on.