Negdje oko 70% ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH zasniva se na malim porodičnim gazdinstvima. Evidentno je da će taj broj rasti i u 2017. godini, međutim jesu li zaista svi oni koji se i registruju spremni za bavljenje poljoprivredom. Ako se postavi i malo rigoroznije pitanje jesu li spremni držati se dobre poljoprivredne prakse!?
Nakon što je prije par godina uveden sistem registracije poljoprivrednih gazdinstava u FBiH, neuređeno stanje u poljoprivredi se donekle popravilo. Registar poljoprivrednih gazdinstava je dao svoje rezultate posebno u kontroli podnošenja zahtjeva za poticaj, te u svakom momentu je evidentno brojno stanje, površine korištenog zemljišta i sl. Međutim ono što je najbitnije je pružanje tačne informacije.
Bez prave informacije i podataka nema realnog stanja proizvodnje, te nema kvalitetne pripreme i analize budućih poticaja ili strateškog opredjeljenja poljoprivredne proizvodnje. Protekle, kao i ove godine zabilježen je rapidan broj porasta RPG-ova. Negdje oko 70% ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH zasniva se na malim porodičnim gazdinstvima. Evidentno je da će taj broj rasti i u 2017. godini, međutim jesu li zaista svi oni koji se i registruju spremni za bavljenje poljoprivredom? Ako se postavi i malo rigoroznije pitanje jesu li spremni držati se dobre poljoprivredne prakse!?
Upisom u Registar poljoprivrednih gazdinstava klijent koji se bavi nekom od poljoprivrednih proizvodnji postaje nosioc gazdinstva, što mu daje za pravo sebe nazivati poljoprivrednikom. Apsurdno je smatrati svakog upisanog nosioca RPG -a "pravim" poljoprivrednikom ili farmerom. Opravdano je što se u istom košu nalaze proizvođači koji obrađuju 500m2 zemljišta, farmeri sa 2 goveda i oni koji obrađuju na hektare zemlje ili farmeri sa preko 100 muznih ili tovnih goveda, ali da li se zaista svi pridržavaju načela dobre poljoprivredne prakse?
U prevodu svaki "novi" poljoprivrednik bi trebao da zna kako bezbijedno proizvoditi zdravu hranu, a istovremeno ostvariti ekonomsku dobit i zaštitu životne sredine. Ne pridržavanjem pricipa dobre poljoprivredne prakse štetu ne nanosi samo sebi poljoprivrednik već i ostalim susjednim imanjima. Stoga pored registracije svakako poželjana bi bila i edukacija za planiranu proizvodnju što mnogi vrlo često izbjegavaju, smatrajući da je to gubljenje vremena.
Nestručnim radom i aktivnostima svaki poljoprivredik, naročito "početnici" mogu nanijeti mnogo štete ekosistemu, susjedima ali i sami sebi. Nestručnim djelovanjem poljoprivrednik postaje opasnost. Opasnost od koje se narušava zemljište, voda te biljni i animalni genetski resusrsi. Veliki broj poljoprivrednih aktivnosti su označene kao rizične poput nepravilne upotrebe fitofarmaceutskih zaštitnih sredstava, korištenjem nedozvoljenih tvari zaštite i đubrenja, korištenje antibiotika u animalnoj proizvodnji, nepoštivanje roka karence, nepravilno konzerviranje i priprema hrane za stoku itd.
Pravilnom obukom i edukacijom rizik po čovjeka ali i okolinu se može svesti na minimum. Stoga preporuka svima koji su početnici u poljoprivrednoj proizvodnji je izreka: bolje pitati, nego skitati. Osim, svima nerado poželjnog prelistavanja stručne literature, dobro dođe savjet stručnjaka ili iskusnog kolege farmera koji se duži vremenski period bavi poljoprivrednom proizvodnjom.
Početnici u poljoprivrednoj djelatnosti su poput vozača koji tek nakon položenog ispit izlazi na saobraćajnicu. Ne poštujući pravila ugrožava ne samo sebe već i ostale učesnike. Isto je i u poljoprivredi. Mnoge zakonske regulative postavljene su kako bi se se poštovala pravila po kojima ne bi dolazilo do narušavanja ekosistema ali i zdravlja svih ljudi. Evidentan porast upisanih poljoprivrednih gazdinstava u RPG-a, nameće potrebu za redovnijim kontrolama i uspostavljenim sistemom monitoringa svakog poljoprivrednog gazdinstva.
U periodu kada poljoprivredna djelatnost postaje ekonomski opravdana za većinu stanovništva, te se obim proizvodnje naročito u biljnoj proizvodnji konstantno širi, neophodne su aktivnosti edukacije, stručnog osposobljavanja i kontrole novih RPG-a.
Foto: Pixabay/Pexels
Tagovi
Autor
17
Glasova: 10
Katastrofu, propast ćemo! 58,8%
Glasova: 5
Prosperitet, bit će nam bolje 29,4%
Glasova: 1
Sve će biti isto 5,9%
Glasova: 1
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,9%