Vodik se nameće kao zanimljivo rješenje, i to kroz dvije tehnologije, gorivne ćelije, koje vodik pretvaraju u električnu energiju, te motori s unutarnjim izgaranjem na vodik (H2-ICE), koji energiju pretvaraju u toplinu poput klasičnih motora
Aktualna kriza na tržištu nafte ponovno je otvorila pitanje budućnosti pogona u poljoprivredi. Mogu li se mašine s unutarnjim izgaranjem pokretati vodikom? Stručnjaci sve češće ističu ovu tehnologiju kao moguću alternativu dizelu, no uz prednosti dolaze i značajni izazovi.
Elektrifikacija poljoprivrednih strojeva dugoročno predstavlja velik izazov, posebno kod snažnih traktora, kombajna i utovarivača. Takve mašine rade dugo, pod velikim opterećenjem, a baterije su često nepraktične zbog težine, vremena punjenja i ograničenog kapaciteta.
U tom kontekstu, vodik se nameće kao zanimljivo rješenje, i to kroz dvije tehnologije, gorivne ćelije, koje vodik pretvaraju u električnu energiju, te motori s unutarnjim izgaranjem na vodik (H2-ICE), koji energiju pretvaraju u toplinu poput klasičnih motora.
Kod gorivnih ćelija hemijska energija vodika pretvara se u električnu, a jedini nusproizvod je vodena para. Učinkovitost takvih sistema kreće se između 45 i 60%, uz prednosti poput tihog rada i trenutačnog momenta. No, visoki troškovi proizvodnje i složeni sistemi upravljanja zasad ograničavaju njihovu širu primjenu.
S druge strane, vodikovi motori s unutarnjim izgaranjem funkcioniraju slično dizelskim motorima, ali su prilagođeni specifičnostima vodika, poput bržeg izgaranja i sklonosti povratnom paljenju. Njihova prednost je što se mogu relativno lako prilagoditi postojećim dizelskim platformama, ali im je učinkovitost niža (25-40%).
Među vodećim kompanijama koje razvijaju ovu tehnologiju ističu se JCB i Cummins. Obje kompanije već su predstavile funkcionalne prototipove vodikovih motora koji se testiraju u stvarnim uvjetima rada.
Poljoprivredna grupacija AGCO kroz svoj brend Fendt razvija prototip traktora H2 Fendt Helios. Ova mašina koristi gorivnu ćeliju snage 100 kW i bateriju od 25 kW, a rezervoar od 21 kg vodika (pod pritiskom od 700 bara) omogućuje do 10 sati rada bez emisija štetnih plinova.
Sličan pristup ima New Holland sa svojim projektom H2 Dual Power - hibridnim traktorom koji kombinira dizel i vodik kako bi smanjio emisije CO₂ i NOₓ bez gubitka snage.
U Indiji je TAFE predstavio prototip traktora snage 55 konjskih snaga koji radi isključivo na vodik. Prema dostupnim informacijama, performanse su usporedive s dizelskim modelima, uz znatno niže emisije.
Vodik se najčešće proizvodi elektrolizom vode. Ako se koristi energija iz obnovljivih izvora, govori se o "zelenom vodiku", dok se proizvodnja iz fosilnih goriva naziva "sivim vodikom".
Za praktičnu upotrebu vodik se skladišti pod visokim pritiskom (350-700 bara), što omogućuje njegovo korištenje u gorivnim ćelijama i motorima. Tekući vodik zasad nije praktičan za poljoprivredna gazdinstva zbog složenosti skladištenja.
Stručnjaci smatraju da vodik ima dobar potencijal za širu primjenu u poljoprivredi, posebno jer bi se na farmama mogao proizvoditi i skladištiti vlastiti "zeleni" energent. Ipak, razvoj tehnologije ide sporije od očekivanog. Trenutno se najrealnijim rješenjem čini prilagodba postojećih dizelskih mašina na vodik, dok bi naprednije tehnologije poput gorivnih ćelija mogle doći kasnije.
U međuvremenu, baterijske električne mašine već se koriste, ali uglavnom u zatvorenim prostorima poput staja, gdje su važni tihi rad i odsutnost emisija, a nije potrebna dugotrajna autonomija. Iako vodik još nije masovno rješenje, sve veći pritisak zbog cijena goriva i klimatskih ciljeva mogao bi ubrzati njegov razvoj. Ako se trend nastavi, poljoprivreda bi u narednim godinama mogla dobiti novu alternativu dizelu i to onu koja značajno smanjuje emisije i ovisnost o fosilnim gorivima.
Tagovi
Autor