Vrane u potrazi za vodom, oštećuju plodove povrća, a posljednjih dana prave ogromnu štetu na lubenici, kupusu, krastavcu, krompiru, dinji koji usljed toga gube prvi rod.
U proteklih nekoliko dana, proizvođače povrća u Republici Srpskoj, pored visokih temperatura, brine i najezda vrana. Prema njihovim riječima, opustošile su im zasade povrća, konkretno najviše su se ustremile na lubenicu u potrazi za vodom.
Ova vrsta grabljivice se toliko odomaćila da čak slijeće i na strašila i ne plaši se ni gasnih topova pa su poljoprivrednici prinuđeni pomoć potražiti od resornog ministarstva, kao i od Lovačkog saveza RS.
Kako navodi Glas Srpske, Udruženje povrtara RS obratilo se nadležnima, napominjući da visoke temperature utiču na smanjenje prinosa, ali i na kvalitet uzgojenih usjeva, što za posljedicu može imati povećanje troškova proizvodnje.
"Vrane, zečevi, srne i druga divljač, u potrazi za vodom, oštećuju plodove povrća, a posljednjih dana prave ogromnu štetu na lubenici, kupusu, krastavcu, krompiru, dinji koji usljed toga gube prvi rod", stoji u njihovom dopisu.
Predsjednik ovog udruženja, Brane Mastalo, naglašava da su vrane samo u proteklih par dana poljoprivrednim proizvođačima prouzrokovale značajne gubitke.
"Skoro da nema njive koju nisu posjetile. Pokušavamo sanirati štetu na razne načine, ipak ne uspijevamo u tome. Prije vrana nije bilo, a sada sam na parceli od jednog i po hektara zatekao preko 50 njih", kaže Mastalo, dodajući da je prizor bio strašan i da su povrtari zabrinuti zbog uništenih usjeva.
Iz Lovačkog saveza RS ističu da su i njih povrtari obavijestili o štetama koje su pretrpili zbog ovih grabljivica.
"Već je bilo riječi o tome da je neophodno smanjiti brojno stanje određenih populacija koje pričinjavaju štetu. Korake koje ćemo konkretno preduzeti, znaćemo narednih dana kada prikupimo dovoljno informacija", ukazao je predsjednik Saveza, Savo Minić.
Kako kaže, početkom juna stupio je na snagu Pravilnik, prema kojem se (preko Lovačkog saveza) udruženja mogu prijaviti za izvjesna podsticajna sredstva, u cilju razvoja i unapređena lovstva.
"Riječ je o odličnoj prilici da lovačka udruženja konkurišu za hranilice čija je namjena da zadrže divljač u šumi, te električne pastire i kamere", pojasnio je Minić.
Podsjetimo, u slučaju da se radi o manjim zasijanim površinama (gredicama), na gredicu na koju ste posijali grašak stavite grane drveća. Vranama će u tom slučaju biti teško doći do zemlje, a grašak će u granama, kako bude rastao, naći potporanj.
Pomoć u rješvanju ovoga problema su i plastične boce zapremine dvije litre. Zarežite ih sa strane kako biste napravili dugačke prozore. Bocu nataknite na štap i postavite u baštu. Okrećući se na vjetru proizvode i zvuk što će otjerati ptice.
Tagovi
Autor