Pretraga tekstova
EU statistika pokazuje da je najveći broj onih koji sebi ne mogu priuštiti odgovarajući obrok zabilježen u Bugarskoj.
U 2022. godini u Evropskoj uniji 8,3 posto populacije nije sebi moglo svaki drugi dan priuštiti obrok s mesom, ribom ili neku vegetarijansku varijantu.
To je za jedan posto više od prošle godine kada je takvih bilo 7,3 posto, navodi Eurostat. Čak je 19,7 posto osoba u riziku od siromaštva, što je za 2,2 posto više od 2021. kada ih je bilo 17,5 posto.
Najveći broj onih koji sebi ne mogu priuštiti odgovarajući obrok zabilježen je u Bugarskoj (44,6%), zatim Rumunjskoj (43,0%) i Slovačkoj (40,5%). S druge strane, najmanji udio bilježi Irska (5,0%), Luksemburg (5,1%) i Cipar (5,6%).
U Hrvatskoj je takvih 23 posto, prema čemu su naši zapadni susjedi na 9. na listi, iza navedene tri zemlje, ali i Grčke, Mađarske, Litve, Francuske i Njemačke.
![]()
Sposobnost da stanovništvo EU sebi priušti odgovarajući obrok dio je cilja o održivom razvoju. Drugi cilj je "Nulta glad" kojom se želi iskorijeniti glad i sve oblike pothranjenosti, uz osiguravanje pristupa sigurnoj, hranjivoj i odgovarajućoj hrani.
U anketi ispod teksta vas pitamo: Jedete li svaki drugi dan obrok s mesom, ribom ili vegetarijansku varijantu?
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿