Mora li se po badnjak ići u zoru i zašto se kravajče daje stoci?

U pravoslavnom hrišćanstvu Badnji dan se uvijek obilježava 6. januara. Domaćini idu u badnjake, dok domaćice mijese česnicu i spremaju posnu trpezu. Običaji u vezi sa ovim danom se razlikuju od mjesta do mjesta, a negdje čak i u okviru jednog sela ili grada.

U Aleksinačkom selu Porodin, u susjednoj Srbiji,  u domu Nenada Petrovića, Badnje jutro počinje pripremama za sutrašnji Božić.

"U našem selu se ne ide zorom u badnjak, već se na Badnje jutro priprema prase koje toga dana okrećemo na ražnju kako bismo spremno dočekali sutrašnji Božić", objašnjava Petrović.

Po badnjak idu popodne

Kako dalje napominje, porodinski domaćini po mlado hrastovo ili cerovo drvo, odnosno badnjak, idu u popodnevnim satima. Okupe se svi iz komšiluka i zajedno odlaze u obližnju šumu. Svaki domaćin sa sobom nosi vino, pšenicu, rakiju i kravajče (pogaču), a na ramenima zametne sjekiru.

"Bira se badnjak osrednje visine, ali je važno da bude bogat lišćem. Kada odlučim koji badnjak želim da nosim kući, okrenem se ka istoku, prekrstim tri puta i isto toliko puta sjekirom udarim deblo", kaže on i dodaje da nakon prvog udarca treba da ispadne iver, a nakon trećeg se badnjak dočekuje u naručju kako ne bi pao na zemlju.

Prema Petrovićevim riječima, panj koji je ostao u zemlji nakon sječe prekrije se pšenicom i prelije vinom, a pored njega se ostavi i kravajče. Domaćini se posluže rakijom i odlaze kući gdje ih čekaju ostali članovi porodice da unesu badnjak i lome česnicu koja se u ovom kraju mijesi na Badnji dan.

U situ bombone, pšenica, sitan novac

Domaćin unosi badnjak u kuću i pozdravlja ukućane riječima "Hristos se rodi", a oni otpozdravljaju "Zaista se rodi" i za njim unose slamu, dok djeca oponašaju životinje poput pilića i ćurića. U rukama domaćina, pored badnjaka nalazi se i dio debla koje se najprije malo zagori, a potom ostavi negdje u kući.

Ono od prošle godine se stavlja da izgori zajedno sa badnjakom.

"Baka u rukama drži sito u kome se nalaze bombone, pšenica, sitan novac, šećer i njima posipa ukućane blagosiljajući ih. Onda se kuća i ukućani okade kadionicom, pijemo vino, nazdravljamo jedni drugima i lomimo česnicu."

Kravajče za stoku

Kada domaćica mijesi česnicu, prije nego što je ostavi da se peče, stavi u tijesto novčić. Prema narodnom vjerovanju, godina će biti berićetna onoj osobi koja ga izvuče.

"U našem kraju se pored česnice mijese i kravajčići koji predstavljaju stoku i njive koje porodica ima i mijese se da bi životinje bile zdrave i brojne, a njive plodne. Za svaku vrstu životinje namijeni se posebno kravajče i nakon večere im se daje da i one pojedu", napominje naš sagovornik.

Na trpezi se, osim česnice i kravajčića, nalaze i raznorazna posna jela poput ribe, salate sa krompirom, posne pite, posnog graha, zimnice, voća. Bogata trpeza na Badnji dan kao i okupljanje mnogobrojnih članova porodice za Petroviće predstavlja značajan momenat u očuvanju tradicije. Nakon što završe sa večerom, odlaze u crkvu u obližnjem selu na liturgiju i paljenje badnjaka. Potom se vraćaju kući čekajući ponoć da jedni drugima čestitaju najradosniji hrišćanski praznik, Božić.

Kakvi su običaji na Badnji dan u Vašem mjestu? Pišite nam u komentarima.