Mogu li životinje predvidjeti potrese i tako sačuvati i ljudske živote?

"Životinje su predosjetile. Krave su doslovno 'blejale' a onda je udarilo“, objavljena je izjava duboko potresene mještanke sela Sibić nedaleko Petrinje u susjednoj Hrvatskoj, o od panike izobličenom mukanju njenih krava prije potresa. Predosjetile su ga i životinje u Istri, gdje, prema komentarima ljudi, nikad prije nisu čuli tako jezivi lavež pasa. Čitatelj nam je iz okolice Bjelovara rekao da su psi i u njegovu selu uznemireno trčali i lajali, mačke se pred potres sakrile iza namještaja, a usplahirene papige počele 'vrištati'.

Nakon ovakvih svjedočanstava, ponovno se aktiviraju rasprave o tome imaju li životinje 'šesto čulo' za potrese i jesu li se praćenjem njihovih 'signala' posljedice razorne snage prirode kojoj smo ovih dana bili svjedoci, a koštala nas je, nažalost, i ljudskih života, mogle nekako izbjeći ili barem ublažiti. 

Od štakora i zmija...

Da imaju rekli bismo genetski programirane instinkte i posebno 'naoštrena' osjetila koja im primarno pomažu u preživljavanju i održanju vrste, opće je poznata činjenica. No, da bi na pozornijem praćenju manifestacije ovih životinjskih nagona valjalo temeljiti i 'spas' čovječanstva, podvojena su mišljenja znanstvene javnosti. Ipak, još su antički povjesničari 373. godine p.n.e. u svojim zapisima bilježili kako razne životinje, među kojima su prednjačile štakori i zmije, bježale iz starogrčkog grada Helike prije nego što ga je potres sravnio sa zemljom.

U novijoj povijesti postoje svjedočanstva o bijegu mačaka iz čileanskog Copiaga 1922. prije potresa koji je uništio velik dio grada. Više je građana Santa Cruza u Kaliforniji uočilo da su se mačke čudno ponašale nekoliko sati prije potresa 1989. 

Jedno od takvih svjedočenja zabilježeno je i u našim krajevima. U tadašnjem časopisu "Ribarstvo Jugoslavije" opisano je ponašanje riba u ribogojilištu Lipovljani ujesen 1969. kao reakciji na potres i Banjoj Luci, udaljenoj 60-ak kilometara zračne linije. Dvadesetak je tada zaposlenih ribara izlovljavajući ribu vidjelo kako se riba prije potresa "strahovito uznemirila, počela je juriti amo tamo, skakati iznad vode“ da bi se u vrijeme potresa potpuno umirila, a voda zatalasala. 

Brojni su životi pak spašeni početkom 1975. godine kada su kineske vlasti donijele odluku o evakuaciji grada Xichanga na temelju izvještaja o bježanju zmija i štakora, primijećenih prije velikog potresa od 7,3 stupnjeva po Richteru. Tada je poginulo par stotina stanovnika, a moglo je biti 150.000 žrtava da grad nije bio evakuiran. 

... do koza i krava

Početkom ovog stoljeća svjedočili smo i potresnim prizorima razornog tsunamija (prouzročen također potresom) koji je usmrtio stotine tisuća ljudi u državama Indijskog oceana. Nakon što se voda povukla iz opustošenog nacionalnog parka Yala u Šri Lanki, mediji su tada prenosili fotografije brojnih slonova, leoparda, majmuna, bivola, jelena, svinja i gmazova snimljene iz helikoptera, no nijedno životinjsko truplo. 

Ekipa znanstvenika s Nacionalnog sveučilišta Tsing Hua predvođena Hiroyukijem Yamauchijem je nakon potresa magnitude 9 u Japanu 2011. godine, istraživala ponašanje životinja uoči potresa. Otkrili su da su se šest ili više dana prije razornog potresa neke mačke ponašale neobično, manifestirajući stres drhtanjem, nemirom i bježanjem. I vlasnici pasa su potvrdili uznemirenost svojih ljubimaca danima prije potresa, koji bi "zavijali i lajali na načine tipične za njihovo normalno ponašanje“. Poljoprivrednici su pak izvijestili da su krave imale smanjenu proizvodnju mlijeka šest dana prije potresa.

Fenomen 'predviđanja' potresa primijećen je i 2012. u Italiji kada su koze na obroncima Etne pobjegle s ispaše satima prije erupcije vulkana. Istraživački tim prof. dr. Martina Wikelskog s Max Planck instituta proučavao je potencijalnu osjetljivost na potres, konkretno šest krava, pet ovaca i dva psa, s farme u talijanskom selu Caprilla, od listopada 2016. do travnja 2017. kada je u toj regiji zabilježeno više od 18 tisuća potresa magnitude do 6,6 po Richterovu.

Rezultati ovog promatranja pokazali su da su životinje bliže epicentru ranije počele reagirati na podrhtavanja zemlje, te da je bilo lakše prepoznati promjene u ponašanju životinja u skupini nego samih jedinki. 

Kako životinje 'predviđaju' potrese? 

Unatoč brojnim sličnim zabilježenim slučajevima, ne može se, ističu znanstvenici, sa sigurnošću reći da će životinje biti pouzdane u predviđanju potresa. Na temelju dosadašnjih istraživanja, najvjerojatnije su dvije teorije o tome kako životinje mogu otkriti potres. 

Po jednoj teoriji znanstvenici zagovaraju da životinje osjećaju tutnjanje u zemljinoj kori odnosno vibracije zemlje. Potresi mogu stvoriti infrasonične zvukove, frekvencije niže od one koju ljudsko uho može otkriti, a one mogu. Ovi će 'teški' zvukovi vjerojatno prestrašiti životinju i aktivirati njen poriv da jednostavno žele otići odande, pojašnjavaju znanstvenici, i tu nema nikakve mistike.

Druga teorija pojašnjava kako životinje mogu registrirati promjene u zraku odnosno plinove koje tlo ispušta. Mnogi su znanstvenici i dalje sumnjičavi na teorije da su one pouzdan pokazatelj prirodnih katastrofa, jer je, kažu, to teško dokazati obzirom da se, po njima, jednostavno s vremena na vrijeme ponašaju neobično i nije mala matematička vjerojatnost da se njihovo čudno ponašanje podudari s prirodnom katastrofom.

Službeni stav Američkog geološkog zavoda (USGS) je da se promjene u ponašanju životinja ne mogu koristiti za predviđanje potresa jer "nije uspostavljena ponovljiva veza između određenog ponašanja i pojave potresa“. Pojašnjavaju kako zbog svojih fino podešenih osjetila, često mogu osjetiti potres u najranijim fazama prije nego što to mogu ljudi. "No, također mijenjaju svoje ponašanje iz mnogo razloga, a s obzirom na to da može potresati milijune ljudi, vjerojatno će nekoliko njihovih ljubimaca slučajno postupiti neobično prije potresa", stoji u izjavi USGS-a. 

Primarni instinkti za preživljavanje 

Vrlo je vjerojatno da hiperosjetljiva čula i primarni instinkti koji životinjama omogućavaju izbjegavanje životnih opasnosti kao što su prirodni predatori pomažu i u predosjećanju drugih neposrednih opasnosti kao što su prirodne katastrofe.

Tako se primjerice, ptice 'prizemljuju' kada registriraju promjene tlaka zraka,  one koje prethode udaru oluje. Poznata je i slična pojava u ovom slučaju bježanja riba u dublje vode kad se približava tajfun. Poznato je da pčela nema nigdje na vidiku prije pljuskova kiše jer osjećaju promjene vlage u atmosferi pa se sklanjaju u svoje košnice. Toplotni se udari mogu očekivati kad se okupljaju bubamare kako bi sačuvale vlažnost tijela, štiteći se od isušivanja. Poznata je i dokazana pojava smanjenje produkcija mlijeka u krava uslijed toplotnog ili nekog drugog stresa. 

Žabe krastače su u okolici L'Aquile (Italija) napustile svoja mjesta parenja prije potresa 2009. godine, na koja su se vratila tek nekoliko dana nakon posljednjeg udara. Znanstvenici pretpostavljaju kako su reagirale na promjene u elektricitetu ionosfere koje su povezane ili s ispuštanjem plina radona ili gravitacijskim valovima. Nagli pad aktivnosti pokazali su senzori pokreta ptica i sisavaca u nacionalnom parku Yanachaga u Peruu tri tjedna prije potresa 2011 godine.

Nedostatak aktivnosti bio je još izraženiji u tjednu prije događaja kada su znanstvenici utvrdili  i promjene u ionosferi. Morski psi su pak 'lovci na oluje' jer gravitiraju brzim promjenama temperature, a to je mjesto gdje se oluje obično pojačavaju, kažu američki znanstvenici pa praćenje kretanja morskih pasa može pomoći predvidjeti gdje će se oluje pojaviti i razviti.

Iako se znanstvenici ne slažu oko toga može li se ponašanje životinja koristiti za predviđanje potresa i prirodnih katastrofa, jednoglasni su po pitanju da zahvaljujući istančanim osjetilima životinje mogu bolje osjetiti promjene u okolišu odnosno uočiti znakove neposrednih opasnosti pa tako i prirodnih katastrofa puno prije nego ljudi.