Milion hektara poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj: Koliko se obrađuje?

U Republici Srpskoj i dalje dominira ekstenzivna proizvodnja, ali postoji prostor za bolje korišćenje poljoprivrednog zemljišta, zaključeno je na panel diskusiji o tome koliko poljoprivrednog zemljišta ima u RS, održanoj u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti u Banjaluci.

Stručnjaci nekoliko institucija iz oblasti zemljišne politike okupili su se s namjerom da se predstave podaci o površinama i iskorišćenosti poljoprivrednog zemljišta koji će se poslati nadležnim institucijama.

Samo 26% plodnog zemljišta

Šef Zavoda za agropedologiju na Poljoprivrednom institutu u Banjaluci, Tihomir Predić, rekao je da Institut ima validne podatke o poljoprivrednim površinama u Republici Srpskoj. Po načinu korišćenja riječ je o 925.511 hektara, od čega se obrađuje 32%. Na bazi popisa stanovništva iz 2013. godine računica pokazuje da po stanovniku dolazi 1,27 hektara poljoprivrednog zemljišta. Prema njegovim riječima uskoro će biti predstavljeni novi podaci o površinama i klasama zemljišta.

Institut usko sarađuje sa Ministarstvom poljoprivrede RS čija je načelnica odjeljenja za zemljište, Kristina Rapić, istakla da je 50.000 hektara u svojini RS. Od tih 50.000, pola nije dodijeljeno u koncesiju i zakup. Samo 26% zemljišta u Srpskoj je od prve do četvrte bonitetne klase, a usljed raznih vrsta izgradnje, svake godine gubi se oko 1.000 hektara.

Smanjuju se površine pod voćnjacima

Lazo Šegrt iz Republičkog zavoda za statistiku RS, naglasio je da je od 2018. godine, primjećeno smanjenje površina pod voćnjacima, sa 32.162 na 21.820 hektara, a povećale su se površine pod pašnjacima i to sa 35.198 na 72.422 hektara. To i nije čudno imajući u vidu da se, zbog manjka radne snage, vremenskih nepogoda i otežane prodaje voća, dost voćnjaka iskrčilo, naročito u potkozarskom regionu.

Još jedan problem predstavlja i ažuriranje podataka o nepokretnostima jer vlasnici zemljišta, često ne prijavljuju promjene. "U evidencijama se vodi na primjer njiva, a na terenu je šuma", istakao je Bojan Ninčić iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove.

Stručnjaci o stanju tla u BiH: Produktivnost je veoma niska!

Iako su, prema važećoj zakonskoj legislativi, predviđene i kazne za one koji ne prijavljuju promjene ili ne koriste zemljište, za sada nema mnogo pomaka po pitanju "ažurnosti" građana.

Primjetno je, ipak, da nadležne institucije imaju poprilično jasnu sliku i podatke o poljoprivrednom zemljištu i načinima njegovog korišćenja, što će olakšati kreiranje efikasnijih poljoprivrednih politika iz ove oblasti.