Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Istraživanje
  • 31.10.2021. 18:00

Lancet: Kraće je vrijeme sazrijevanja, a prinosi kukuruza, soje i pšenice sve niži

Lancet Countdown objavio je rezultate istraživanja utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi i proizvodnju hrane. Problem su požari, poplave i suša.

Foto: Martina Popić
  • 69
  • 4
  • 0

Istraživanje znanstvenog časopisa Lancet Countdown koje prenosi Global Times, utvrdilo je da je oko 19 posto Zemljine površine zahvaćeno ekstremno sušom. Znanstvenici su upozorili da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane. 

Istraživači upozoravaju da klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije na daleko većem području svijeta nego što je to bilo prije samo nekoliko desetljeća, uključujući i Europu.

"Promjene su već ovdje i vidimo kako one štete ljudskom zdravlju", izjavio je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna. Dodao je da, kako se kriza s koronavirusom nastavlja, tako se svaka zemlja suočava s nekim aspektom klimatske krize.

Kako se promjene održavaju na prinose?

Procjena je pokazala da zbog globalnog zagrijavanja poremećaji ciklusa vode skraćuju vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima koji dovode do sve većeg stresa u proizvodnji hrane. Prema Lancetu, potencijal prinosa kukuruza je na globalnoj razini već pao za šest posto u usporedbi s onima od 1981. do 2010. godine. Pokazalo se da je ozima pšenica zabilježila pad od tri, soja 5,4 te riža 1,8 posto.

I morska hrana o kojoj ovisi opstanak i prihodi 3,3 milijarde ljudi je pod sve većom prijetnjom zbog prosječne temperature mora koja raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u usporedbi sa stanjem od prije 15 godina.

U izvješću se također upozorava da su ispitanici u gotovo tri četvrtine zemalja izjavili da si ne mogu priuštiti integriranu nacionalnu zdravstvenu i klimatsku strategiju. "Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare", izjavila je voditeljica studije Maria Romanello.

Dodala je da su ovo vrlo obeshrabrujuća upozorenja jer svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. "Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica", upozorila je.

Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere velika sredstva koje troše na oporavak od Covida-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja. "Ovogodišnji pokazatelji daju tjeskobnu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju", zaključeno je.


Tagovi

Lancet Klimatske promjene Suša Poplave Prinosi Vrućina Zatopljenje Maria Romanello Anthony Costello COP26


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Šta će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti za sektor mljekarstva BiH?

18

  • 26.03.2024. - 12.04.2024.

Glasova: 11

Katastrofu, propast ćemo! 61,1%

Glasova: 5

Prosperitet, bit će nam bolje 27,8%

Glasova: 1

Sve će biti isto 5,6%

Glasova: 1

Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 5,6%

Pregled ankete

Pregled ankete