Krave treba prilagoditi klimatskim promjenama: Selekcija na otpornost jedan je od načina

Farmeri bi trebalo da rade na selekciji, odnosno, na većoj otpornosti grla na klimatske promjene. Poručila je ovo profesorica stočarstva na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu, Biljana Rogić, govoreći o mjerama adaptacije na farmama za proizvodnju mlijeka tokom 2. nacionalne radionice za poljoprivredne savjetodavce u Republici Srpskoj.

Savjetovanje je održano u sklopu projekta "Prilagođavanje poljoprivrede klimatskim promjenama u zapadnom Balkanu" kojeg finansira nekoliko njemačkih organizacija, a realizuje regionalna stalna radna grupa za seoski razvoj u jugoistočnoj Evropi

"Selekcija na otpornost najbolje funkcioniše kada se kombinuje sa odgovarajućim smještajem, dobrom ishranom i stručnim upravljanjem stadom", kaže Rogić.

Više manjih obroka za stoku

Prema njenim riječima potrebno je poboljšati rashlađivanje štala i osigurati zasjenčenje na ispaši, a što se tiče ishrane, mora se povećati koncentracija hranjljivih materija u obroku kako bi se osiguralo da krave unose dovoljne količine svih neophodnih nutrijenata.

"Drugim riječima, korišćenje kvalitetnih kabastih hranjiva, uz postepen dodatak koncentrata veće energetske vrijednosti, pomaže kravama da zadovolje svoje energetske potrebe čak i kada se unos suve materije smanje", pojasnila je Rogićeva.

Neophodno je, dodaje, promijeniti i vrijeme hranjenja, tj. davati 60% ljetnjeg obroka u periodu između 20.00 i 08.00 časova, kao i davanje više manjih obroka u ostatku dana.

Mikronavodnjavanje vodeća mjera

Profesor Mihajlo Marković, takođe s banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta, rekao je da je mikronavodnjavanje vodeća mjera za postizanje visokih prinosa u područjima gdje je prisutna oskudica u vodi jer smanjuje nepotrebnu potrošnju vode i nepotrebnu upotrebu đubriva, a smanjuje troškove kroz automatizaciju i efikasnost.

Kravama silažu dajte tek nakon obavljene muže - evo zašto?

"Malčiranje je odlična mjera očuvanja vode u zemljištu, a ostavljanje biljnih ostataka omogućava formiranje zaštitnog sloja koji smanjuje isparavanje vode sa površine zemljišta", istakao je Marković.

Biougalj kao čuvar vode

Profesor Hamdija Čivić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, istakao je značaj biouglja, stabilnog materijala bogatog ugljenikom, koji se dobija termohemijskim procesom pirolize biomase, najčešće iz drveta, grana, kukuruzovine, ljuski orašastih plodova, stajnjaka, slame ili drugih poljoprivrednih ostataka.

"Biougalj se smatra jednim od najperspektivnijih materijala za poboljšanje zemljišta, sekvestraciju ugljenika i razvoj cirkularne bioekonomije. Dovoljno je pet do 20 tona/ha kod ratarskih i jedna do pet tona kod voćarskih kultura. Stabilan je, sa alkalnom pH reakcijom od 7-10. Pospješuje fizička, hemijska i biloška svojstva zemljišta i znatno popvećava sposobnost zadržavanja vode, čime biljke postaju otpornije na sušu", zaključio je Čivić.

Stalna radna grupa, sastavljena od strućnjaka iz RS i FBiH, izradila je priručnik.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor