Koliko je kiša dobra za usjeve i kako unijeti atmosferski azot u tlo?

Nekada su stariji govorili da dvije kiše bolje pogoduju zemljištu nego svakodnevno navodnjavanje i to ne samo u službi zalijevanja i stvaranja vlage već i đubrenja. Kako? U zraku se nalaze oksidi azota koji reaguju sa kapljicama vode formirajući azotnu kiselinu, koja zajedno sa kišom pada na tlo, a biogeohemijskim procesima u njemu dolazi do stvaranja nitrata, upoznao nas je sa ovom činjenicom profesor Geografskog fakulteta, Vladan Ducić.

"Koliko će se azota mineralizovati, ne zavisi samo od aktuelnih meteoroloških uslova nego i od onih u proteklim mjesecima, ali i od opšte plodnosti. U našem podneblju maksimalna prirodna mineralizacija tla odigrava se u periodu maj-juni, kada su najčešće konvektivne padavine praćene atmosferskim pražnjenjima. Ukupna prirodna mineralizacija u prosjeku kreće se oko 25 kg/ha, a u kišovitim godinama i preko 35 kg/ha", kaže Ducić za Agroklub.

Slobodne i simbiotičke bakterije

Poznato je da je azot u atmosferi zastupljen oko 80 odsto, ali u obliku koji nije pristupačan za većinu biljaka i životinja. U tom slučaju on se u zemljištu i vodi mora prevesti u oblik koji je biljkama dostupan. Ta uloga pripada određenim mikroorganizmima.

Fiksacija dušika - simbioza biljaka i bakterija

"To su, prije svega, bakterije azotofiksatori, one slobodno žive u tlu (Azotobacter) i simbiotičke (Rhizobium) koje žive u korjenu mahunarki. Brojni drugi mikroorganizmi dovode do finalne faze, denitrifikacije, kada bakterije Pseudomonas i Clostridia omogućavaju da se ovaj element ponovo vrati u atmosferu."

Suplementacija više šteti nego koristi

Ta fiksacija azota predstavlja redukcioni proces njegovog prevođenja u obliku plina iz zraka u formu amonijaka, a sve zelene biljke imaju potrebu za njim u ovom obliku. Međutim, kako ističe naš sagovornik njegov značaj u pojedinim fenološkim fazama veoma varira zavisno od usjeva i 'cijela stvar je veoma kompleksna'.

Osim u kiši, azot je prisutan i u drugim padavinama. Snijeg nastaje procesom postepene, a grad nagle sublimacije vodene pare u oblacima. Hemijski sastav je sličan, razlika između njih je samo u gustini, a time i koncentraciji azota.

"Na primjer, strna žita ga usvajaju i kada ga imaju dovoljno, što dovodi do bujanja nadzemnih dijelova i smanjenja otpornosti na polijeganje. Tako suplementacija azota može napraviti više štete nego koristi. Poseban problem je što se suvišak praktično ne može izvući. Naravno da je sve prirodno bolje, ali pravo pitanje je da li je i u kojoj količini potreban njegov unos", naglašava Ducić.

Količina nitrata i vlage prati količinu padavina

Koje su i da li postoje potrebe za azotom u zemljištu može se odrediti hemijskom analizom, odnosno N-min metodom. Pravilnim upravljanjem vodnim bilansom tla koje omogućavaju savremena tehnička rješenja smanjuje se rizik od nedovoljne ili prekomjerne količine padavina.

Zašto je važna agrohemijska analiza zemljišta?

"S druge strane, te 'dvije kiše' nisu od istog značaja za različite vrste, bitno je i u kojoj je fazi razvoja usjev i ostali faktori."

Takođe, različito stanje nitrata i vlage u zemlji može biti posljedica različitih količina padavina tokom jeseni. Ako vlaga ne stigne do dubljih slojeva, nitrati ostaju bliže površini, u oraničnom ili u podoraničnom sloju.