Koliko bi ove godine trebalo koštati bala sijena - sve ispod 4 KM je gubitak?

Ovogodišnji prinosi travne, odnosno zelene biljne mase prirodnih i vještačkih livada na području Istočne Hercegovine su prilično niski, na pojedinim parcelama i upola manji u odnosu na prethodnih nekoliko godina, javlja Poljoprivredna savjetodavna služba Republike Srpske.

Radovi na prikupljanju kabaste stočne hrane i dalje traju, a prema ocjeni Darka Markovića, savjetodavca u PSSRS, prinosi sijena ove sezone nisu drastično loši, imajući u vidu da su oni u protekle dvije godine bili ekstremno visoki.

"Biljke su zbog nedostatka vlage u zemljištu relativno rano ušle u fazu klasanja i otvrdnjavanja, odnosno u fiziološku fazu zrenja, što je rezultiralo ne samo manjim količinama sakupljenog sijena, već i njegovu lošiju hranljivu vrijednost", pojasnio je Marković.

Stajnjak - bitan faktor u borbi protiv suše

Pad prinosa zelene biljne mase je, kako dodaje, najizraženiji u visočijim dijelovima ove regije, jer su brdska zemljišta dosta plića i posnija, pa samim tim imaju slabiji kapacitet za skladištenje vode. Pojašnjava kako vlaga iz skromnih proljetnih kiša nije stigla da se zadrži u zoni korijenovog sistema, pa je trava prerano stala sa rastom, a jedan dio je i uvenuo prije nego što je ona i formirala neku ozbiljniju masu.

Situacija je, ističe, dosta povoljnija na području samih polja, kao i u dolinama i uvalama, odnosno onim površinama koje su tokom jeseni tretirane stajnjakom.

Dobra godina za stočare: Farmeri već skinuli nekoliko otkosa

"Činjenica je da dublja i plodnija zemljišta prirodno bolje zadržavaju vlagu i hranljive materije, a sam stajnjak se pokazao kao bitan faktor u borbi protiv suše, jer on značajno popravlja strukturu zemljišta u smislu da ona akumuliraju i zadržavaju i do nekoliko puta više vlage od onih koja nisu nađubrena", navodi Marković.

Potražnja veća od ponude

Cijenu baliranog sijena, određuje zakon ponude i potražnje. Za razliku od prethodnih godina, kada su mnogi poljoprivrednici bili primorani prodavati sijeno u bescjenje kako bi oslobodili prostor za novi otkos, ove sezone situacija je potpuno drugačija. Potražnja znatno nadmašuje ponudu, što definiše i višu cijenu bala.

Savjetodavac ističe i kako je nezahvalno govoriti o jedinstvenoj cijeni sijena na tržištu, s obzirom na to da je to individualna računica svakog proizvođača i zavisi od više faktora kao što su: kavalitet sijena, veličina, odnosno težina bale, ali i putna komunikacija, tj. pristupačnost imanju na kome se bale nalaze.

"Ipak, uzimajući u obzir sve troškove koji prate ovu vrstu poljoprivrednih radova, kao i dosta manje prinose sijena, jasna matematika pokazuje da nije realno očekivati da cijena bude ispod 4 do 5 KM po jednoj bali, prosječne težine od 15 do 20 kilograma", ocjenjuje Marković, dodajući da je svaka cijena ispod ove granice ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje i truda, s tim da je cijena vakumiranih rolo bala mnogo veća, s obzirom da je i njihova proizvodnja skuplja i zahtjevnija.