Univerizezski udžbenik "Ishrana bilja u hortikulturi, krajobrazu i kvaliteti hrane", kroz 13 cjelina vodi čitatelja od temeljnih principa pristupačnosti hraniva u tlu do složenih procesa kretanja elemenata kroz biljku i specifičnosti folijarne ishrane.
Vladar s najdužim stažem u historiji je francuski kralj Luj XIV., poznat i kao "Kralj Sunce". Tokom njegove 72 godine vladavine, Francuska je postala vodeća evropska sila, a on je potaknuo umjetnost, kulturu i izgradio raskošni dvorac i park Versailles kao simbol svoje moći i centralizirane monarhije.
Taj isti kralj, čiju sam vladavinu od sedam desetljeća sveo na jednu rečenicu, je 1678. naredio izgradnju velikog povrtnjaka od oko 9 hektara nedaleko već spomenutog dvorca, s ciljem da osigura svježe voće, povrće i začinsko bilje za kraljevsku kuhinju i bankete. Uređivao ga je vrhunski vrtlar Jean Baptiste de La Quintinie, koji je razvio inovativne tehnike kako bi u tom vrtu mogao uzgajati proizvode izvan sezone, na primjer jagode već u martu, grašak u aprilu, smokve u junu, pa čak i šparoge i salatu zimi.
Kraljevski vrtlar razvijao je inovativne hortikulturne metode, stvarajući mikroklime pomoću zidova, terasa i staklenih pokrova za ranije sazrijevanje biljaka. Koristio je staklena zvona, oblikovao voćke uz zidove, testirao brojne sorte, poboljšavao plodnost tla svježim gnojivom i dreniranim terenom te je za osjetljive voćke gradio objekte nalik oranžeriji, tzv. figuerie, kako bi produžio sezonu rasta i zaštitio ih zimi.
Svoja zapažanja i metode objavio u traktatu "Instruction pour les jardins fruitiers et potagers" (1690.), koji sadrži detaljne upute o zemljištu, sadnji, alatima, gnojivima i sezonskoj kulturi i smatra ga se jednim od najvažnijih ranih radova u hortikulturi.
Stoljećima kasnije, ista načela - pravilna ishrana, tlo i mikroklima - dobivaju naučnu potvrdu i detaljnu obradu u savremenom univerzitetskom udžbeniku "Ishrana bilja u hortikulturi, krajobrazu i kvaliteti hrane", koji povezuje historijsko iskustvo s najnovijim spoznajama iz agronomije i nutricionizma. Autorski tim, predvođen stručnjacima prof. dr. sc. Mirjanom Herak Ćustić, izv. prof. dr. sc. Markom Petekom, dr. sc. Igorom Palčićem i dr. sc. Carol Mirnom Herak-Kramberger, donosi djelo koje na 568 stranica sintetizira dugogodišnje istraživačko iskustvo i savremena naučna saznanja.
Ovaj udžbenik, objavljen u izdanju Školske knjige i dostupan po cijeni od 30 eura, popunjava prazninu u domaćoj literaturi. Za razliku od dosadašnjih radova fokusiranih na ratarstvo, primarno se posvećuje ishrani voćaka, povrća, vinove loze te ukrasnog, aromatičnog i ljekovitog bilja. Kroz trinaest sveobuhvatnih cjelina (Folijarna ishrana, Biogeni elementi, Gnojiva i gnojidba, Ishrana bilja i štetni organizmi) autori vode čitatelja od temeljnih principa pristupačnosti hraniva u tlu do složenih procesa kretanja elemenata kroz biljku i specifičnosti folijarne ishrane.
Priručnik koji je oblikovao budućnost poljomehanizacije govori o obradi tla konjskom motikom
Ono što knjigu čini vrijednom je njen multidisciplinarni pristup koji povezuje agronomiju, nutricionizam, biohemiju i biomedicinu. Poseban naglasak stavljen je na vezu između zdravlja tla, biljke i čovjeka. Udžbenik pokazuje kako pravilna i optimizirana ishrana biljaka izravno utječe na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiramo.
Knjiga je pisana stilom prilagođenim studentima agronomije i šumarstva, kao i stručnjacima u državnim tijelima, savjetodavcima te proizvođačima. Urednik Goran Bukan Breberić ističe važnost praktične primjene ovih znanja u budućem radu stručnjaka, ali i u očuvanju okoliša kroz održivu gnojidbu. Udžbenik pruža detaljan uvid u optimizaciju ishrane bilja i njezinu povezanost s kvalitetom hrane.
*Naslovna fotografija: Shutterstock/BearFotos & Školska knjiga
Tagovi
Autor